Zašto odabrati studije računarstva i informatike

Što od studija mogu očekivati oni koji se odluče za računarstvo te kako hrvatske tvrtke iz IT sektora pokušavaju potaknuti mlade da se odluče za tu vrstu studija

Maturanti su pred izborom studija i fakulteta, a time i pred životnim odabirom. Studiji računarstva ponovno su među najatraktivnijima Trenutak odluke bliži se za mnoge maturante – upravo danas pišu državnu maturu iz matematike, po dosadašnjoj statistici uvijek najteži ispit – a kasnije usmjeravanje prema atraktivnom ICT sektoru vjerojatno će ponovno biti želja mnogih. Što CISEx, strukovno udruženje uspješnih hrvatskih softverskih tvrtki, mahom orijentiranih izvozu, preporučuje maturantima koji će baš ovih dana birati svoj budući studij i karijeru? – Svi koji imaju sklonosti i afiniteta prema tehnologiji i nije im strana matematika, mislim da će napraviti odličan izbor u životu izaberu li studije vezane uz računarstvo. IT je danas u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, najpropulzivniji sektor, koji ujedno generira najviše inovacija i vrlo je involviran u istraživanje i razvoj – naglašava Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a, ohrabrujući buduće studente da odaberu IT struku kao svoj poziv. Podaci za Hrvatsku pokazuju da godišnje nedostaje između tisuću i dvije tisuće ljudi u tom sektoru, odnosno da bi domaće informatičke tvrtke lako progutale taj broj IT profesionalaca; godišnje, naime, studij računarstva završi oko 1500 studenata, ali samo polovica njih izlazi na tržište rada, a druga polovica nastavlja obrazovanje. – Moram reći da su IT tvrtke odlični poslodavci, jer je tržište rada u ovom segmentu napravilo svoje. Manjak ljudi je rezultirao odličnim radnim uvjetima, prilikama i solidnim primanjima – kaže T. Barančić. U zadnjih nekoliko godina pri izboru poslodavca godine, više od 50 posto tvrtki iz segmenta malih i srednjih poslodavaca koje su proglašene poslodavcima godine, upravo su iz IT sektora. Poslodavci u IT-u žele zaposlenicima pružiti još i više pa su često među povlasticama i topli obrok, teretane, višednevni team building, vrtići za djecu i slične prednosti. CISEx uporno traži i zakonske izmjene koje bi te prednosti omogućile i pojednostavile, naglašava Barančić.

Kvalitea domaćih studija

Studentima koji će ovih dana razmatrati upis na neki od studija računarstva ili informatike bit će važna i percepcija samog sektora o kvaliteti tih studija. “Hrvatska ima pristojne studije, no treba reći da nema potrebe da svi završavaju sveučilišne studije od pet godina”, naglašava predsjednica CISEx-a. Ovdje u priču uskaču stručni studiji i institucije poput Visokog učilišta Algebra, koji kroz stručne studije računarstva uspijevaju studente pripremiti za praktičan rad u IT struci već nakon trogodišnjeg preddiplomskog studija. Digitalno doba je u EU donijelo veliki preokret u ulozi stručnih studija, jer studentima omogućavaju studiranje do magistarske razine, ali imaju tu modularnost da na kvalitetnim studijima već nakon tri godine mogu početi raditi i primjenjivati stečena znanja. U tehnološkom sektoru je to poglavito izraženo, a sami poslodavci prepoznaju kvalitetu institucija i programa te potpuno jednako vrednuju diplome npr. FER-a, FOI-a, FESB-a ili Algebre, kako je nedavno istaknuo i član uprave za tehniku Privredne banke Zagreb, pojašnjava Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra. Da je zaista tako najbolje se može vidjeti i iz činjenice da Algebrini diplomanti danas rade širom svijeta u tvrtkama kakve su Google, Microsoft, IBM, Amazon, VMware, Dell, McAfee ili u cijelom nizu uspješnih domaćih tvrtki – IN2, Infinum, Pet minuta, Combis, Infobip, VIPnet, Hrvatski telekom, Rimac automobili, Privredna banka, APIS IT, CROZ… Poslodavci u IT sektoru primjećuju da nakon završetka visoke izobrazbe mnogima nedostaje praktičnih znanja i vještina te da se ne mogu odmah uključiti

Hrvatska ima pristojne studije, no treba reći da nema potrebe da svi završavaju sveučilišne studije

u praktičan rad na poslu. Danas su vještine vrlo bitne, a programiranje u različitim programskim jezicima je jedna od takvih koja se često spominje kao vrlo tražena. “Rekla bih da je iznimno bitno da mladi ljudi danas budu svjesni da nije dovoljno završiti fakultet, potrebno je brusiti vještine i izvan formalnog obrazovanja”, naglašava Tajana Barančić, misleći pritom kako na soft skillse poput komunikacijskih vještina tako i na one poduzetničke ili pak na certifikate iz samog područja IT-a. “Velik dio praktičnih znanja studenti stječu već tijekom studija, praksom u vodećim hrvatskim tvrtkama. Tvrtke koje ih primaju na praksu kažu nam da su njihova znanja bila posve primjenjiva u svakodnevnom poslu i nerijetšto ko se takve studentske prakse pretvore u stalni angažman ili zaposlenje odmah nakon diplomiranja”, naglašava Hrvoje Balen važnost dobre suradnje fakulteta i visokih škola sa samim gospodarstvom. Većina IT tvrtki danas ima neki interni program usavršavanja i edukacije, a studenti koji su još za vrijeme fakulteta radili u IT sektoru zapošljavaju se isti tren nakon završetka fakulteta i nerijetko i ne vide zavod za zapošljavanje, potvrđuje Barančić. Primjerice, u Visokom učilištu Algebra često se vole pohvaliti podatkom kako su posljednje dvije generacije diplomanata bile u cijelosti zaposlene u trenutku diplomiranja, je još jedan konkretan dokaz tvrdnje s početka članka o stvarnom nedostatku kvalificiranih IT stručnjaka. “CISEx je jako angažiran na popularizaciji IT obrazovanja i sektora, a naše članice ulažu iznimne napore kako bi pružile dodatnu edukaciju mladim ljudima koji nerijetko već za vrijeme studija rade u tim tvrtkama. Uvijek rado dajemo podršku studentskim natjecanjima i studentskom poduzetništvu (TVZ Mobile Challenge Cup, AI Battleground, SPOCK), surađujemo na stručnim praksama (FER-ove ljetne prakse i STUP) kao i sa studentskim udrugama BEST, AIESEC, e-Student. Aktivni smo sudionik i FER-ova Job Faira na kojem su naše članice uvijek prisutne u značajnom broju”, naglašavaju u toj udruzi.

Strah od prosjeka ocjena

Ipak, buduće studente pri odabiru studija vezanog uz računarstvo mogle bi ponešto obeshrabriti informacije da su gimnazijalci u boljoj situaciji po pitanju državne mature u odnosu na one koji dolaze iz tehničkih škola, jer su imali veći fond sati iz općih predmeta koji se boduju za upis, ali i da se na sveučilišnim studijima svi moraju suočiti sa značajnim brojem općih kolegija na prve dvije godine studija. Upravo se ovdje, uz drukčiji pristup materiji koja će se studirati, vidi i najveća razlika između sveučilišnih studija, koji prilikom upisa traže viši prosjek ocjena, te onih stručnih. Predmeti poput matematike često “ruše” prosjeke perspektivnim studentima računarstva koji pokazuju velik potencijal u stručnim predmetima i tematici. „Znanja prirodoslovnih predmeta su važna, međutim ona u Algebrinoj filozofiji ne smiju biti prevaga da netko tko je npr. vrlo dobar ili izvrstan učenik s vrlo dobrim ocjenama iz matematike ne može upisati ili završiti prvu godinu računarstva, a što se na pojedinim institucijama često događa zbog sindroma “filtriranja”. Danas, kada zaista nedostaje kvalitetnih ljudi, mi smo se fokusirali da upravo iz tih mladih ljudi izvučemo ono najbolje, pružimo im dodatne vježbe i individualni pristup kako bi lakše prebrodili opće predmete i primijenili ih u stručnim kolegijima koji počinju praktički već od prve godine. Takvim pristupom potaknuli smo studente da uspješno završe preddiplomske studije, a kroz diplomske studije smo im dali šansu da se usmjere paralelno s poslom koji rade – bilo da je riječ o softverskom ili sistemskom inženjerstvu, razvoju računalnih igara, multimediji ili znanosti o podacima”, zaključuje Hrvoje Balen.