Prvo zaduženje na čak 15 godina

Ministar financija Zdravko Marić zatvorio račun financiranja za ovu godinu, zaduženje uz 3,3 posto prinosa nazvao povoljnim Ljubica Gatarić Ministar financija može posve mirno na godišnji odmor jer je s jučerašnjom prodajom tri milijarde kuna državnih obveznica zatvorio račun financiranja državnog proračuna za ovu godinu. Domaći su ulagači, prvenstveno osiguravajuća društva i mirovinski fondovi, ušli u novi financijski aranžman s državom dug 15 godina, što je najdulje razdoblje na koje se hrvatska država ikad zadužila. U svijetu investicija važi pravilo – što je rok zaduženja dulji, to je država stabilnija, jer ako netko dugoročno posuđuje novac, čini to s uvjerenjem da će ga sa sigurnošću dobiti nazad kad dođe vrijeme za isplatu duga. Hrvatska se država dosad najdulje zaduživala na rok od 11 godina, no ovotjedno izdanje obveznica prebijat će daleke 2032. godine možda neki sadašnji student ekonomije kao budući ministar financija. – Izdanje obveznica realizirano je uz kamatnu stopu od 3,25% te prinos od 3,30% – navelo je Ministarstvo financija koje tvrdi kako je “značajan interes investitora omogućio izdanje obveznica pod iznimno povoljnim uvjetima financiranja s obzirom na sve ključne parametre ocjene uspješnosti izdanja, a posebice imajući u vidu kako je izdanje realizirano u domaćoj valuti, indeksirano na kretanje tečaja kune prema euru”. Inače, ovo je četvrto ovogodišnje izdanje državnih obveznica kojim je država posudila 11,5 milijardi kuna i 1,25 milijardi eura. Veći dio novog zaduženja realiziran je za refinanciranje starog, u osnovi znatno skupljeg duga. Primjerice, obveznica koju će ministar fi- nancija Zdravko Marić zatvoriti s ovotjednim zaduženjem izdana je prije sedam godina uz 6,25 posto kamate. U financijskim se krugovima doznaje da su većinu obveznica kupili mirovinski fondovi i osiguravajuća društva koji su i potaknuli državu da se aranžman dogovori nekoliko mjeseci prije dospijeća kunske obveznice iz 2010. godine. Inače, likvidnost tržišta i dalje je visoka, banke su uoči plasmana obveznica na računima imale oko 14 milijardi kuna slobodnih sredstava. Hrvatska država idućih će tri do sedam godina otplaćivati još četiri inozemne i jednu domaću obveznicu po kamati većoj od 6 posto, no pad cijene novca smanjio je pritisak na znatniji rast javnih izdataka za kamate, na koje bi ove godine trebalo otići nešto manje od 11 milijardi kuna. Cijena je to prekomjerne potrošnje iz prethodnih petnaestak godina, kada se država zadužila po stopama većim od 6 posto.