U RH tek 60 pametnih lijekova
Pametni lijekovi djeluju ciljano ne izazivajući štetne posljedice u organizmu. Riječ je o točno određenom lijeku, koji je i dozom prilagođen konkretnom pacijentu
U Hrvatskoj se godišnje na inovativne lijekove troši 50 eura po stanovniku, najmanje u usporedbi sa zemljama zapadne Europe ivana.rimac@vecernji.net Lijek za rak pluća nemalih stanica uzrokovan mutacijama u proteinu EGFR bit će dostupan za pola godine ili godinu – velika je vijest hrvatskog znanstvenika Igora Štagljara koja ovih dana ne silazi s naslovnica. Taj će lijek jednu tešku bolest, od koje godišnje umre 1,6 milijuna ljudi u svijetu, učiniti uskoro izlječivom, ali i pokazati važnost inovacija i njihovu vrijednost za zdravlje i živote ljudi. U ovom je trenutku više od sedam tisuća lijekova u kliničkim fazama razvoja, pri čemu najviše onih za liječenje karcinoma.
Djeluju na proteine, enzime...
Unatoč lošim statistikama o epidemiologiji, činjenica je da se život oboljelih od teških bolesti generalno produljio. Pri tomu je ključna uloga pametnih lijekova, tako nazvanih jer ciljano djeluju ne izazivajući štetne posljedice u organizmu. Riječ je o personaliziranoj medicini; točno određenom lijeku u prilagođenoj dozi kon- kretnom pacijentu pogodnom za upravo tu terapiju. Naime, u oboljelih od iste bolesti jednak lijek može djelovati i djeluje sasvim suprotno. Inovativnim lijekovima odnosno personaliziranom medicinom tome je doskočeno, a vijesti o posljednjim uspjesima dolaze iz područja liječenja cijelog niza bolesti. – Pametni lijekovi po definiciji, budući da su ciljani, trebaju reducirati nuspojave tako da je njihov učinak u konačnici i smanjenje troškova uzrokovanih komplikacijama. Ciljani lijekovi se tako nazivaju jer ciljano djeluju na receptore, enzime, proteine te im je zato učinak bolji jer ne djeluju široko. Najvećim su dijelom usmjereni djelovanjem na proteine, koji su uključeni u proces staničnih signala nužnih za rast i daljnje dijeljenje stanica. Često pametni lijekovi djeluju i na određene enzime, receptore koji se uvijek nalaze na površini i normalnih i malignih stanica – objašnjava prof. dr. sc. Dragan Primorac dodajući kako se dijelom ciljane terapije može smatrati i genska terapija. Podatak o tome koliko je u Hrvatskoj u ovom trenutku dostupno pametnih lijekova nije raspoloživ jer je riječ o lijekovima za različite bolesti prema kojima se lijekovi i klasificiraju. Nadalje, u administrativnom sustavu, izdvojeni su samo posebno skupi lijekovi, ali bilo bi netočno izjednačavati ih s pametnim lijekovima jer niti su svi posebno skupi lijekovi pametni, niti vrijedi obratno. Prema posljednjem dostupnom podatku iz 2015. godine, na listi posebno skupih lijekova HZZO-a njih 60 su pametni lijekovi. Uglavnom je riječ o lijekovima koji se primjenjuju u bolnicama i ciljanoj terapiji – dakle u pacijenata za koje je dijagnostikom utvrđeno da su pravi kandidati za liječenje nekim konkretnim pametnim lijekom.
Kasne godinu do dvije
– Medicina se razvija strelovitom brzinom, i to zahvaljujući i inovacijama koje istražuje i razvija farmaceutska industrija. Pred nama je znanstvena i tehnološka revolucija koja će imati značajan utjecaj na dosad nezadovoljene medicinske potrebe, tj. liječit ćemo bolesti za koje za sada nema odgovarajuće terapije. Otvaranjem novih znanstvenih područja istraživanja i uz primjenu informacijske tehnologije, kao i uz biodijagnostiku, terapija postaje personalizirana, što znači da se pacijenti ciljano liječe uza značajno bolje ishode i manji broj nuspojava. Stoga je medicina danas, a posebice sutra, nezamisliva bez pametnih lijekova – pojašnjava Sani Pogorilić, izvršni direktor Inovativne farmaceutske inicijative. Prema podacima konzultantske kuće IMS, u Hrvatskoj se godišnje na inovativne lijekove troši 50 eura po stanovniku, najmanje u usporedbi sa zemljama Europske unije poput Njemačke, Austrije, Mađarske, a i njihovo uvođenje na tržište u pravilu dolazi godinu-dvije kasnije nego u drugim zemljama.
Hrvatski znanstvenik najavio je lijek za rak pluća nemalih stanica dr.sc. Igor Štagljar Pametni lijekovi, po definiciji, trebaju reducirati nuspojave prof.dr.sc. Dragan Primorac