Za kvalitetan med pčele se sele od Risnjaka do Cresa
Obrtnici i vlasnici OPG-ova na festivalu razmjenjuju iskustva, što im pomaže, ali i posjetiteljima otkrivaju tajne zanata, što je mnogima poticaj da krenu u posao
Iz Rijeke je došla mlada pčelarica Ivana Štimac koja nastavlja tradiciju svoje obitelji Prve kupine posadili smo prije deset godina, a na tržištu smo od 2010., kažu Sabolići
Labin ulaže u promidžbu meda i pčelinjih proizvoda pa su tako na festival ponijeli i domaće medenjake te odličan medeni kolač Na glavnom gradskom trgu stare labinske gradske jezgre održano je još jedno izdanje festivala poduzetništva, obrta i OPG-a – Moja poduzetna Hrvatska. Riječ je o projektu koji je prije dvije godine pokrenula Styria Hrvatska s ciljem promocije proizvoda hrvatskih obrtnika, poljoprivrednih gospodarstava te malog i srednjeg poduzetništva, a festival se u međuvremenu održao u tridesetak gradova diljem Hrvatske.
Izlagači iz cijele zemlje
Riječ je o jedinstvenoj prilici gdje se uz kupnju domaćih i autohtonih proizvoda s njihovim proizvođačima može porazgovarati o procesima i načinima proizvodnje, sirovinama koje koriste, ali i o upornosti te sposobnosti da si, iako mali, osiguraju stabilno mjesto na tržištu. U Labinu se tako te večeri pred oko četiri tisuće ljudi, koliko ih se na festivalu okupilo, predstavilo 20-ak izlagača iz okolice i drugih dijelova Hrvatske. Jedan od njih je OPG Sabolović iz Bjelovara, u vlasništvu Edite i Dejana Sabolovića, koji je u Labinu predstavio svoje kupinovo vino. Proizvod je, kažu, najpoznatiji po izrazito bogatom sadržaju vitamina i minerala te visokoj hranjivoj vrijednosti. U njemu se nalaze i značajne količine magnezija, fosfora i kalcija, dok redovita konzumacija već jednog decilitra kupinova vina pola sata prije jela pomaže kod slabosti prouzročene pomanjkanjem željeza u krvi. – Prije desetak godina posadili smo prve kupine, a od 2010. prisutni smo i na tržištu. Danas imamo više od sedam tisuća kvadrata nasada. Naš je problem što berba traje i do dva i pol mjeseca, a berače je teško naći. Poljoprivreda, nažalost, većini mladih nije interesantna, a oni koji i traže takav posao, ujedno traže i vrlo visoke satnice koje ne možemo platiti. Ipak, uživamo u onome što radimo i obilazimo sajmove od Dubrovnika do Umaga – rekao nam je Dejan Sabolović. Prirodnu kozmetiku Quala, nastalu u malom zagrebačkom kućnom laboratoriju, donijela je Klaudia Matun. Nakon šest godina istraživanja prije dvije godine pokrenula je proizvodnju i prodaju krema, balzama, melema, seruma i sapuna od samoniklog i drugog ljekovitog bilja. – Zanimljiv je i vrlo tražen serum od bušina, idealan za osjetljivu kožu, a i klasični serum od svima dobro poznatog smilja. Tu su i preparati od kantariona, ljiljana, lavande, nevena – zapravo svega što je godinama poznato kao najkvalitetnije iz prirode. Kantarion je, recimo, još u narodnoj medicini korišten kao lijek za sve, što je srećom navika koja se očuvala i do danas – kazala je Matun.
Labinska udruga pčelara
Iz Rijeke je došla mlada pčelarica Ivana Štimac koja je nastavila nekoliko desetljeća dugu obiteljsku tradiciju uzgoja pčela i proizvodnje meda. – Lijep je to posao i neprekidno sam u prirodi. U ponudi imamo livadni med, zatim od kadulje, lipe, klena, lovranskog maruna, a najčešće prodajemo na sajmovima zdrave hrane. Pčele selimo od Risnjaka do Cresa kako bismo dobili najkvalitetniji proizvod, a s konkurencijom nemamo toliko problema koliko s uvoznim proizvodima. Naime, ono što se nalazi na policama trgovačkih centara najčešće nema veze s medom. Proizvodnja meda je proces koji ima svoje zakonitosti i korake koji se ne bi trebali preskakati – objasnila je. Upravo s ciljem razvoja pčelarstva na istarskom području, tehnološke modernizacije ovog zanimanja te u konačnici privlačenja sve većeg broja mladih prije 30-ak godina osnovana je Labinska udruga pčelara koja broji 83 člana. U svibnju ove godine, kažu, ugostili su slovenske pčelare iz Idrije s kojima su potpisali partnerstvo na razvoju nekolicine projekata. – Jedan je od njih gradski pčelinjak za koji trenutačno razvijamo projektnu dokumentaciju. Ondje bi se, među ostalim, odvijala i edukacija mladih kako bi stasale nove generacije pčelara. Pčelarstvo na labinskom području datira otprije tisuću godina, a nekoć je postojao i društveni pčelinjak.