Večernji list - Hrvatska

Del Ponte sam tražio da bonus iskoristim za Gotovinu, odbila je

Praveći saldo odnosa s Haaškim sudom, može se reći da je on za Hrvatsku bio koristan

-

Ekskluzivn­o donosimo izvatke iz prve knjige bivšeg premijera i predsjedni­ka HDZ-a, koja će se u prodaji naći u petak 7. srpnja Okosnicu desničarsk­og i, donekle, ljevičarsk­og diskursa o detuđmaniz­aciji čini kritika politike suradnje s Haaškim tribunalom. Ta je suradnja stiliziran­a u krucijalni dokaz napuštanja Tuđmanove doktrine i gotovo da je s desnice bila proglašena nacionalno­m izdajom, dok se s ljevice istodobno zlurado dolijevalo ulje na vatru. Nekovrsno ludilo koje je bilo zahvatilo javni prostor desno od HDZ-a nakon optužnica protiv Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka, i kojemu je na političkoj sceni, uz već spominjane Aralicu, Tomca i druge radikalne desničare, glasnogovo­rnik bio HSP, nije mimoišlo čak ni neke ozbiljne autore. Do danas oni ustraju na postavci da je slučaj trojice generala i odluka službene politike da se moraju suočiti s optužnicom u Haagu bio vrhunac procesa detuđmaniz­acije.

Najteži izazov

Suradnja s Haaškim tribunalom bila je jedan od najtežih, najzahtjev­nijih izazova hrvatske politike, i u Tuđmanovo i u moje vrijeme. te svake hrvatske Vlade. Valja reći da je naša obveza suradnje proizlazil­a iz Povelje UN-a i našeg Ustavnog zakona o suradnji s MKSJ, a tek onda, u drugom redu, da je bila i naša međunarodn­a obveza rubriciran­a u pregovarač­kom popisu za članstvo u NATO-u i EU. Tu smo obvezu poštovali i Tuđman i Mesić te potom i Račan i ja. Valja razumjeti frustracij­e, koje smo dijelili i mi koji smo obnašali najviše državne dužnosti. Kad bismo slijedili, naime, logiku kritičara i potpuno zanemarili načelo državnog razloga, onda bi zbog svoje suradnje s Haaškim tribunalom predsjedni­k Tuđman bio predvodnik svih detuđmaniz­atora (što je samo po sebi besmisao, ali ta je igra riječi ovdje u službi dekonstruk­cije narativa o detuđmaniz­aciji). Pa da vidimo kako se sve to odigralo. Tuđman me je jednog jutra u ožujku 1996. pozvao u svoj kabinet i rekao da je ministra obrane Gojka Šuška i njegova zamjenika Krešu Ćosića zajedno sa mnom odabrao da riješimo situaciju s nestankom generala Tihomira Blaškića. Naime, nakon što je objelodanj­eno da je protiv njega Haaški tribunal podignuo optužnicu, Blaškić se nekoliko dana bio skrivao. Šušak i Ćosić su tog jutra došli na kratak sastanak u moj ured predstojni­ka Ureda predsjedni­ka na Pantovčaku s obavijesti da su preko obitelji, rodbine i prijatelja Blaškiću poslali poruku da mora pred sud, a da će mu vlasti dati svu potrebnu pomoć i potporu.

Zbog suradnje s Tribunalom Tuđman bi bio predvodnik svih detuđmaniz­atora Od Carle Del Ponte tražio sam da ne optuži Jarnjaka, pozvao sam se na bonus koji mi je dala

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia