Autoindustrija prelazi na struju, znači li to da Europa pokapa dizel
Volvo prelazi na struju, znači li to da Europa konačno pokapa dizel
Objava Volva da će proizvoditi isključivo automobile na struju ili hibridne početak je novih trendova u autoindustriji tehno@vecernji.net Volvo, švedski proizvođač automobila, objavio je da će do 2019. postupno ugasiti proizvodnju automobila na fosilna goriva i da će svi njegovi novi modeli biti na električni ili hibridni pogon. – Ova najava označava kraj razdoblja automobila koji su isključivo koristili motore s unutarnjim sagorijevanjem – naglašava Hakan Samuelsson, predsjednik uprave i izvršni direktor Volva. Tako će od 2019. do 2021. Volvo, u vlasništvu kineskog Geelyja, na tržište izbaciti pet modela električnih i niz modela automobila na hibridni pogon.
Struja – ekološki prihvatljiva
Volvo je, dakle, povukao potez i odlučio se kladiti na struju i hibride – i na ekološku svijest Europljana. Javna je tajna da u tom smjeru promišljaju i ostali veliki igrači europske autoindustrije. Bilo je tek pitanje vremena tko će biti prvi i reći da napušta dizelske motore. Dio razloga za ovu transformaciju leži i u poskupljenju proizvodnje dizelskih automobila, odnosno postrožene regulative. Nju je dokrajčila afera Dieselgate, u kojoj je Volkswagen varao na testovima o ispuštanju štetnih plinova. Valja podsjetiti da je autoindustrija u Europi došla do toga da su 60-ak posto prodanih automobila dizelaši. Svojedobno se, 90-ih, kaže nam Dino Brekalo, direktor poduzeća Toyota centra Zagreb, činilo da profitabilni biznis i ekologija mogu ruku pod ruku. Naime, CO2 ili ugljikov dioksid postavljen je kao jedini kriterij pri oporezivanju trošarinama štetnih nusprodukata vožnje, a benzinski motori ispuštali su više CO2. Europljani su dominirali u proizvodnji osobnih vozila s dizelskim motorom te se tada činilo ispravnim takvom taksacijom povećati trošarine na benzince i time potaknuti razvoj dizelaša, što je politika uz automobilski lobi i odradila. Ipak, napredna testiranja pokazala su da su dušikovi oksidi (NOx), uz ispuštanje krutih čestica koje nastaju u procesu izgaranja dizelskih motora, veći i za zdravlje opasniji problem te su dizelaši naposljetku prokazani kao mnogo štetniji i prljaviji od benzinaca.
Dieselgate bio presudan
Postrožena pravila poskupjela su razvoj i samim time proizvodnju, a Dieselgate je, čini se, zapečatio dizelaše. Autoindustrija je iznimno jaka i unosna gospodarska grana u zemljama EU, koju politika neće zaobići. Za sada one razvijenije zemlje poput skandinavskih već zabranjuju dizelaše i potiču kupnju električnih vozila. Osim struje, postoji i niz proizvođača koji pokušavaju etablirati vodik kao pogonsko gorivo. Presudit će vjerojatno isplativija opcija i interesi autoindustrije, za sada je jedino jasno da dizel gubi na popularnosti.