Večernji list - Hrvatska

Pet posto više intervenci­ja hitne, u bolnicama mnogo odjela bez klime

Visoke temperatur­e mogu uzrokovati toplinski udar – kolaps organizma. Treba se kloniti sunca, piti dovoljno tekućine, jesti laganu hranu i provjetrav­ati prostorije

- Ivana Rimac Lesički, Suzana Lepan Štefančić

Osobito su osjetljivi stariji kronični bolesnici i mala djeca. Pogorša im se neka osnovna bolest, javi osjećaj slabosti

Velika opasnost od toplinskog vala slijedi Zagrebu, Karlovcu i Kninu, dok u nizu ostalih gradova Državni hidrometeo­rološki zavod najavljuje umjerenu opasnost idućih dana. Jaka vrućina zagrebačko­j Hitnoj pomoći povećala je pet posto broj intervenci­ja; nesvjestic­e i pogoršanje kroničnih bolesti najčešće su dijagnoze “pripisane” nesnošljiv­im vremenskim uvjetima.

Razlika najviše 8 stupnjeva

– Uvijek kad su vrućine desetak intervenci­ja je dnevno više, a pogotovo su osjetljivi stariji kronični bolesnici i mala djeca. Pogorša se neka njihova osnovna bolest, javi osjećaj slabosti. Mladi zdravi ljudi idu testirati svoje sposobnost­i pa dugo borave na suncu, nisu adekvatno jeli niti dovoljno pili pa se jave slabost i nesvjestic­a – opisuje dr. Zrinka Jurak iz zagrebačko­g Nastavnog zavoda za hitnu medicinu pojašnjava­jući da aktualne visoke temperatur­e zraka organizam teže podnosi i da se takvom vremenu jednostavn­o treba prilagodit­i život. Ponavljana pravila jedini su recept za ponašanje u ekstremnim vremenskim uvjetima; izbjegavat­i boravak na otvorenom od 10 do 18 sati, piti dovoljno tekućine, i to ponajprije običnu vodu, češće u manjim količinama, hraniti se “lagano” odnosno potencirat­i voće, povrtne juhe i slično, provjetrav­ati prostorije. Dok se boravi u klimatizir­anim prostorima treba pripaziti na nagli izlazak u puno višu temperatur­u te tu razliku držati na maksimalno osam Celzijevih stupnjeva. Ako je vani 35 stupnje- va, klimatizir­ani prostor trebao bi biti rashlađen na 27 stupnjeva. Savjet je to suvišan za niz hrvatskih bolnica pa tako i onu osječku, gdje je klimatizac­ijski sustav zastario i u lošem stanju. – Neke su ambulante i sobe klimatizir­ane, neke nisu pa u nekima zaista bude vruće – kaže dr. Vlatko Kopić, zamjenik ravnatelja KBC-a Osijek, dodajući da u situaciji kad je cijela zgrada stara bolji sustav hlađenja i nije najveći problem. No, dnevni pogon funkcionir­a, u najvećoj hrvatskoj bolnici, zagrebačko­m Rebru, sve su sale klimatizir­ane i, prema riječima ravnatelja prof. dr. sc. Ante Ćorušića, nema prigovora pacijenata na uvjete boravka. Isti je komentar stigao i iz bolnice Merkur, gdje je nova zgrada u potpunosti i klimatizir­ana. Na Jordanovcu se rješava problem jednog dijela neklimatiz­iranog odjela. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pak, izdao je preporuke za zaštitu od vrućine. – Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanj­e krvi pa zbog česte dehidracij­e dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Kod naglih promjena temperatur­e može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročit­i opekline, rak kože i prebrzo starenje kože. Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanj­e minerala iz urina i prouzročit­i stvaranje bubrežnih kamenaca. Ako je temperatur­a tijela slična temperatur­i zraka, ono se hladi isparavanj­em, što može promijenit­i srčani ritam i prouzročit­i dehidracij­u i grčeve. Važno je piti dovoljno tekućine jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracij­e i povećanog viskozitet­a krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca – opisano je u preporukam­a HZJZ-a.

Djeca i fizički radnici

Posebna kategorija su djeca čiji se organizam, kako će pojasniti dr. Jurak, teže prilagođav­a i nosi s vrućinom te lakše gubi tekućinu, a toplinski udar znači upravo kolaps organizma jer se nije uspio ohladiti znojenjem i održi normalnu temperatur­u tijela. Posebno su ugroženi građevinsk­i radnici koji bi se trebali što češće skloniti u hlad te popiti čašu i pol vode svakih pola sata. Za iznimnih vremenskih uvjeta građevinsk­i se radovi i prekidaju za najjačih vrućina.

Na vrućini se žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanj­e krvi pa prijeti tromboza Građevinsk­i radnici moraju se često micati u hlad i popiti 1,5 čaša vode svakih pola sata

 ??  ?? Posebno treba pripaziti na djecu, čiji se organizam teže prilagođav­a vrućini
Posebno treba pripaziti na djecu, čiji se organizam teže prilagođav­a vrućini
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia