U središtu pozornosti HSEKRO-a treba biti nastavni kadar u školstvu?
Pitanje kurikulne reforme obrazovanja kao da je postalo prvorazredno političko pitanje, u žarištu sukoba u hrvatskom društvu. A o čemu se zapravo radi? I tko je tu “borac” za osuvremenjivanje hrvatskog školstva, a tko “kočničar napretka”? Sukladno recenzijama i srednjoeuropskoj praksi predložena je nova vizija kurikulne reforme pod radnim nazivom Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma obrazovanja (HSEKRO), usmjerena na razvoj u uvjetima 21. stoljeća. Ona uključuje: postupno približavanje hrvatskoga školstva srednjoeuropskim kurikulima, posebice njemačkom i austrijskom kao orijentiru, uz prilagodbu našim uvjetima i našoj obrazovnoj tradiciji; usklađeno usvajanje temeljnih znanja i prirodoslovno-matematičko-tehničko-informatičko (STEM područje) i društveno-humanističko (post-STEM područje), što je temelj za cjeloživotno obrazovanje i nepredvidive promjene radnih mjesta u budućnosti; orijentaciju na svjetske trendove razvoja: sposobnosti za rješavanje problema (problem solving capabilities) i inovativne aktivnosti učenika; postupnu orijentaciju strukovnoga obrazovanja na uspješan srednjoeuropski model dualnoga obrazovanja po uzoru na njemačko i austrijsko obrazovanje; suvremene spoznaje neuroznanosti koje ističu važnu ulogu emocionalne inteligencije, argumente protiv rane izbornosti u obrazovanju kao i protiv pretjerane uporabe digitalne tehnologije u nastavi; te kao u drugim zemljama EU adekvatni tretman nacionalnog identiteta i odgojne funkcije obrazovanja. U središtu pozornosti HSEKRO-a treba biti nastavni kadar u školstvu, u skladu s prioritetima u razvijenim zemljama. Najvažniji čimbenik kvalitete obrazovanja jest intenzivno stalno stručno usavršavanje nastavnoga kadra, materijalno stimuliranje učitelja i nastavnika, privlačenje talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv i poboljšavanje metoda poučavanja. Bez toga preduvjeta, u praksi nije moguće osuvremenjivanje kurikula u školskoj praksi.