Klimatske promjene prijete i papalini
Klimatske promjene, sve učestalije migracije riba kroz Suez, bioinvazije... znatno utječu na more kakvo danas poznajemo
AP iše Jolanda Rak Šajn frički kostorog, žutousna barakuda, prugasti kljunaš, grbavi čizmar..., samo su neke od novih ribljih vrsta u Jadranu, a nastavi li se kolonizacija istim tempom, uskoro bismo mogli očekivati i predivnu, ali invazivnu, proždrljivicu “lionfish” ili ribu lava iz južnog Pacifika i Indijskog oceana (Pterois miles), otrovnih bodlji i vrlo bolnog uboda, koja je već naselila vode istočnog Sredozemlja, poglavito turske i oko Cipra. Nije tajna da globalno zatopljenje i klimatske promjene privlače sve više termofilnih vrsta u Sredozemno, pa time i u Jadransko more. No istodobno, sve su intenzivnije i migracije morskih organizama u Sredozemno more preko Sueje skog kanala te njihov slučajan unos, dospijeće u novu sredinu bijegom iz uzgajališta ili akvarija, unos preko balastnih voda, kao i proces bioinvazije, koji zajedno utječu na morski sustav kakav danas poznajemo, pri čemu veliki utjecaj ima i BiOS, sustav morskih strujanja između Jonskog i Jadranskog mora.
U sedam godina 16 novih vrsta
U zadnjih sedam godina u Jadranu bilježimo 16 novih vrsta, doznajemo od prof. dr. sc. Jakova Dulčića, voditelja Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Po zadnjem popisu riba objavljenom 2010., zabilježeno je 440 vrsta iz 137 obitelji, dok ih je po novim spoznajama 456 vrsta iz 140 obitelji. Čak 14 ih je tzv. lesepsijskih migranata, što znači da su u Sredozemlje dospjele kroz Suez iz Crvenog mora, od kojih su plavotočkasta trumpetača (Fistularia commersonii), tamna mramornica (Siganus luridus) i srebrnopruga napuhača ili četverozupka (Lagocephalus sceleratus), koju zovu i fugu, riba balon i kuglakož, već izgleda uspostavile populacije u južnom Jadranu. – Utjecaji tih alohtonih vrsta 31 mogu imati negativne socioekonomske štete za morsko ribarstvo, kao i utjecaj na hranidbeni lanac i bioraznolikost Jadranskog mora. No, najvažnije je naglasiti da se srebrnopruga napuhača ne smije konzumirati. Štoviše, u svim zemljama EU zabranjena je njezina konzumacija jer sadrži izuzetno snažan termostabilni otrov tetrodotoksin koji može izazvati smrt – kaže prof. Dulčić. Iako su Japanci poznati majstori u kulinarskoj pripremi te ribe koja je jedan od najotrovnijih morskih grabežljivaca, nepravilna priprema njezina mesa i trovanje neurotoksinom (koji se najčešće nalazi u koži, jetri, spolnim žlijezdama i mišićima) nerijetko završava i smrću. – Valja znati da nijedna od invazivnih riba u Jadranu, pa ni fugu, kako je zovu Japanci, ne napada čovjeka niti ih se kupači ovoga ljeta trebaju bojati – naglašava on. No mogle bi završiti kao nečiji ulov pa se i profesionalnim i amaterskim ribarima preporučuje da pripaze pri izravnom rukovanju s nepoznatom lovinom i nikako ne konzumiraju vrste koje ne poznaju. Međutim, srebrnopruga napuhača brzo raste (do 1,1 m i 7 kg) i brzo se razmnožava, svejed Na Crvenom popisu morskih riba Hrvatske su 123, odnosno 27,8% svojti (vrsta) zabilježenih u Jadranu. Glavni uzroci njihove ugroženosti su ribolov, degradacija staništa, onečišćenje, uznemirivanje, invazivne vrste i klimatske promjene. Jesetra, hama i sklat žutan drže se već regionalno izumrlima, dok je cijela skupina hrskavičnih riba uključujući morske pse najugroženija u Sredozemlju. – Nastavi li se trend zagrijavanja, u Jadranu bi mogla pasti i populacija papaline, dok su mnoge vrste morskih pasa i raža prije svega ugrožene nekontroliranim ribolovom – kazao je prof. Dulčić. i grabežljivac, i ribarima Sredozemlja, Cipra, Turske, Grčke... čini već velike gospodarske štete.
Ugrožene trlje, bukve i gire
– Gotovo polovicu njihova ukupnog ulova čini ta invazivna vrsta, koja je uzduž naše obale dosad zabilježena pet puta (tri puta u dubrovačkom i dva puta u šibenskom akvatoriju) te dva puta u južnotalijanskim vodama – priča prof. Dulčić. Kao i s plavotočkastom trumpetačom i tamnom mramornicom, velika je vjerojatnost da će i ta vrsta uspostaviti populaciju u južnom i srednjem Jadranu. U osvajanju njegova sjevernog dijela mogla bi je spriječiti samo temperatura mora. – Povećanje populacije grabežljive trumpetače moglo bi izravno utjecati na autohtone riblje vrste poput trlje blatarice, bukve i gire jer se hrani upravo tom ribom, a nema prirodnog neprijatelja. Iako nisu nekog posebnog okusa, i ona i tamna mramornica mogu se konzumirati. Ova druga pak ima bodlje s otrovom na leđnoj peraji koje mogu izazvati jaku bol, ali nije fatalna – kaže on. Prugasti kljunaš (Oplegnathus fasciatus) u Jadranu je prvi put ulovljen prije dvije godine u vrši za lov na škampe na ulazu u Bakarski zaljev, a prije toga usred tršćanske luke. U vodama Japana, Koreje, Tajvana, istočnom dijelu Pacifika oko Havajskog otočja, ta riba ima veliki gospodarski značaj zbog izuzetne kvalitete mesa. Prvi nalaz za Sredozemlje bio je na Malti, a prof. Dulčić za tu ribu koja naraste do 80 cm i do 6,4 kg težine pretpostavlja da je u Jadran dospjela teretnim brodovima, tankerima ili putem balastnih voda. U Jadranu je zabilježen i morski vepar (Plectorhinchus mediterraneus), čarobni patkokljunčić (Facciolella oxyrhyncha), tupousna barakuda (Sphyraena chrysotaenia), trozubi morski gušter (Saurida lessepsianus)..., kao i plavi (Callinectes sapidus) i lakonogi rak (Percnon gibbesi). Plavi je i jestiv i potencijalno važna gospodarska vrsta, a budući da svaki novi nalaz privlači pažnju javnosti, ne samo zbog neuobičajenog izgleda, već i potencijalnih posljedica za ostale vrste, splitski Oceanografski institut od ožujka uz financiranje Hrvatske zaklade za znanost provodi četverogodišnji istraživački projekt o promjenama u ribolovnoj i biološkoj raznolikosti kojim će u razgovorima sa sportskim i profesionalnim ribarima pokušati doći do što više informacija o novim vrstama i stanju gospodarskih vrsta u Jadranskom moru.