ZAKAŠNJELA I KRNJA PRAVDA ZA ŽRTVE RBA ZADRUGA? ODLUKA U PETAK

Zadruge su po definiciji dobrovoljna udruženja nastala radi zadovoljavanja zajedničkih potreba – poduzeća u zajedničkom vlasništvu i upravljanju. Temelje se na solidarnosti, pravednosti i ravnopravnosti, društvenoj odgovornosti i skrbi za druge. Ako za neku poslovnu tvorbu možemo reći da je potpuno u suprotnosti sa svim pobrojenim principima, onda su to RBA zadruge – kreditne institucije sa sjedištem u Austriji čije žrtve nesavjesnog poslovanja država (doduše, post festum) upravo pokušava zaštititi posebnim zakonom. Iako se nelegalnost njihovih aktivnosti u Hrvatskoj ne bi ni trebala podebljavati nekim novim zakonom, s obzirom na to da Zakon o kreditnim institucijama jasno definira da bez licencije HNB-a nisu smjele kreditirati, zakon koji je predložio nezavisni zastupnik Marin Škibola trebao bi retroaktivno ublažiti enormne štete koje su uzrokovale. Za one koji nisu pratili slučaj, RBA zadruge odobravale su skupe gotovinske kredite hrvatskim građanima u pravilu uz zalog nekretnina, orijentirajući se s predumišljajem i suprotno logici kreditora, mahom – platno nesposobnima. Brojne su nekretnine ovršene i prodane za inicijalno nevelike dugove, a “Škibolin” zakon proglasio bi ugovore koji su do toga doveli – ništetnima. To naravno, ne znači i da bi dug – nestao. Pojednostavnjeno, znači da svaka strana drugoj u roku od 30 dana mora vratiti isplaćeno, odnosno preplaćeno. Posljednja su prepreka izglasavanju tog zakona, koji su složno podržali svi saborski zastupnici, a Škibola, kažu, žrtvovao obraz osiguravanjem većine HDZ-u u zamjenu za “prst gore”, pravne osobe kao oštećenici. Jer nisu RBA zadruge davale kredite samo građanima. Zato što bi zakon doveo u pitanje svako kreditiranje hrvatske tvrtke od inozemne pravne osobe, pa u krajnjoj instanciji i aktualne kredite Agrokoru ili kredite inobanaka hrvatskoj državi, čeka se do izglasavanja sljedeći petak kompromisno rješenje u obliku Vladinih amandmana ili će zakon pravdu donijeti samo građanima, ali ne i tvrtkama. Bit će to krnja pravda, ali ipak – zadovoljština.

Ništetnost ugovora ne znači i da dug nestaje: svaka strana drugoj vraća (pre)plaćeno