Lubenice iz doline Neretve nikad slađe, naši proizvođači nikad gorči
Berba u dolini Neretve tek je počela, a otkupna cijena pojedinih sorti već bi ovoga tjedna trebala pasti na kunu, pritisnuta uvozom grčkih lubenica lošije kvalitete
Nismo ljutiti na strane trgovačke lance koliko na domaće, koji prednjače u nadmetanju niskim cijenama, kaže M. Kiridžija
Jolanda Rak Šajn Na neretvanskim poljima još nisu pošteno zasukali rukave, a berba im je već prisjela s grčkim lubenicama kojima su neki trgovci zatrpali tržište. Prva otkupna cijena romanse i fantazije tako je već za nekoliko dana s početnih 1,80 do 2 kune pala na 1,20 kuna za kilogram, a početak ovoga tjedna, doznajemo, dočekat će s kunom zbog kojih bi neki sav svoj trud najradije bacili u Neretvu, dok potrošači sve ranije uživaju u akcijskim cijenama – i za manje od 2,50 kune po kilogramu. Dobre su, komentiraju, a Neretljani, koji se i ove godine osjećaju prevarenima, najradije bi plakali.
‘Ciljano uvoze loše lubenice’
– Čim ozbiljnije krene naša roba, gotovo je. Eto uvoza iz Grčke, Albanije, Makedonije... samo kako bi nam cijena naglo pala, a njihova se roba po kvaliteti ne može mjeriti s našom. Ciljano uvoze lošu kako bi ‘ubili’ našu – kaže proizvođač Mijodrag Kiridžija, ističući kako nije čudno što je proizvodnja voća u dolini Neretve, i ne samo lubenice nego i breskve, kajsije, u posljednjih 10 godina pala na 30% nekadašnje. – Uopće nismo ljutiti na strane trgovačke lance koliko na domaće poput Tommyja i Plodina, koji prednjače u nadmetanju niskim cijenama – kaže on. A lubenice i dinje već dugo nisu bile tako kvalitetne. Računa se da će urod lubenica biti oko 10.000 tona, 50-ak tona po hektaru, a kako su imale puno sunca i pogodovale su im vremenske prilike, nađe se i kapitalaca od 20 kg. Otkup dinja počeo je s 4,5 do 5 kuna prije 10 dana, a sada ne drže ni cijenu od 2 kune, dok se u trgovačkim centrima prodaju po 6 kn za kilogram. – Tržište je zasićeno, roba se uzima i na otvoreno samo kako ne bi propala – objašnjava Kiridžija te dodaje kako ljudi zbog svega toga gube interes. Čuje se kako bi zbog teške situacije i polovica uroda dinja, oko 2000 tona moglo završiti u smeću. Pritom proizvođačima naruku ne ide ni situacija oko Agrokora. Puno njih još ni lanjske mandarine nije naplatilo od otkupljivača pa pušu i na hladno iako će se, kako neslužbeno doznajemo, u Konzumu i ovoga ljeta preko Agrofructusove Marinade plasirati najviše njihove robe. – Otkupne cijene bi možda bile i više da su proizvođači bili iskreniji s otkupljivačima pa prijavili više robe – kaže jedan od otkupljivača. Neki su naletjeli i na zatvorena vrata otkupnih stanica pa je jedan od metkovićkih proizvođača ovih dana i besplatno dijelio lubenice sugrađanima. Strahimir Filipović, vlasnik Mandarinka iz Opuzena, bez dlake je na jeziku.
Proizvođači nisu udruženi
– Mnogima je, čini se, Hrvatska velika samo od Pantovčaka do Jelačić placa, a ni bruxelleske namjesnike ne zanimaju nacionalni interesi – kaže Filipović, računa na otkup 1200 tona u Neretvi. Trgovcima nitko ne može zabraniti da kupe robu gdje im je najisplativije. No proizvođačima bi se mo- glo dopustiti da ispred njihovih trgovina prodaju svoju robu pa bi se vidjelo koja bi se više kupovala – domaća za kojih 30-ak lipa više ili one bez imena u trgovačkom lancu – objašnjava Filipović. No naši proizvođači nisu udruženi ni organizirani za takav pothvat te i dalje sanjaju kako će zaraditi od malih površina, što je nemoguće. – Trebaju nam navodnjavane njive, za što poljoprivrednici u normalnim zemljama plaćaju najviše 50 eura po hektaru. No umjesto da se brane interesi hrvatske poljoprivredne proizvodnje i prerade, u nas se umjesto infrastrukture koja bi prinose u hrvatskoj poljoprivredi podigla za najmanje trećinu, radije grade ceste kojima će narod pobjeći u inozemstvo – kazao je Filipović.
Prva otkupna cijena romanse i fantazije u nekoliko je dana s 1,80 pala na 1,20 kuna za kg Proizvođači bi pred trgovinama htjeli ponuditi svoje lubenice, pa da kupci odluče