Odabirom Hamburga Merkel pokazala njemački liberalizam
Kompletna agenda summita G20 ostat će u sjeni pobune mladih ljudi na ulicama
Povijest će summit u Hamburgu ponajprije pamtiti po najžešćim prosvjedima u posljednjih petnaestak godina Summit G20, koji okuplja lidere dvadeset najmoćnijih i gospodarski najjačih zemalja svijeta zasigurno neće ostati zapamćen po nekim konkretnim političkim odlukama koje su oni donijeli, već po najvećim i najnasilnijim prosvjedima u Europi u posljednjih petnaestak godina, točnije od onih do u Genovi u srpnju 2001. godina za vrijeme summita G8 na kojem su se okupili uglavnom antiglobalisti. Hamburški prosvjednički ”koktel” bio je vrlo različit. Uz golem broj klimatskih aktivista koji su čak organizirali i alternativni summit na kojem su sudjelovali klimatolozi, bili su tu i oni koji mirno upozoravaju na apsurdnost i bešćutnost oblika kapitalizma koji u ovome trenutku pustoši svijetom. No bilo je i onih koji taj političko-gospodarski poredak, koji proizvodi golemu nejednakost i ruši društva iznutra, žele srušiti nasilnim metodama. Sve se to skupilo u Hamburgu i napravilo poprilično eksplozivnu mješavinu strasti koja se osobito usmjerila na “korporativnu pohlepu” koja leži u korijenu svih problema današnjega svijeta. Prosvjednici su također željeli upozoriti da dvadeset ljudi koji ovdje predstavljaju svoje zemlje na mogu donositi odluke uime cijeloga svijeta, osobito ne uime onih kojima je dosadašnji ekonomski poredak donio samo ono loše.
Što je željela Angela Merkel
Američki dnevni list Washington Post zaključio je da je na ovome summitu bilo vidljivo kako se svijet udružuje protiv Donalda Trumpa, osobito oko problema klimatskih promjena i međunarodne trgovine. To je proces koji se događao unutar centra u kojem se summit održavao. Proces koji se događao na ulicama i barikadama upućuje na to da je sve više onih koji se žele distancirati od vizije SAD-a i svijeta koju ima Trump te upozoriti na posljedice do kojih bi moglo doći ako se lideri najvećih ekonomija svijeta na saberu i ne shvate što su pravi problemi koji muče većinu koja je sve siromašnija i sve nemoćnija. Kada je njemačka kancelarka Angela Merkel odabrala Hamburg kao mjesto održavanja summita, na umu joj je bilo da je to grad koji će najbolje predstaviti njemačku kako otvorenu i poduzetnu sredinu koja prihvaća različitosti. Ona je i u petak govorila o tome kako pozdravlja sve nenasilne prosvjede zato što je to najbolji način demokratskog otpora i izražavanja mišljenja većine. I doista, prema policijskim statistikama, oko 100 tisuća prosvjednika koji su došli u Hamburg spada u tu nenasilnu skupinu. No odabirom tako velikog grada za mjesto održavanja ovoga summita bilo je potpuno jasno da neće biti moguće spriječiti dolazak onih drugih koji nisu nimalo mirni i koji omraženi kapitalizam žele rušiti krajnje nasilnim metodama. Kada se o svemu dobro razmisli, nameće se zaključak da je Merkel vjerojatno željela da u Hamburg dođu prosvjednici koji će sudionicima ovoga skupa poslati jasnu poruku da ne vode svijet u dobrom smjeru, a to se na osobit način odnosilo na Donalda Trumpa. No je li očekivala pakao na ulicama Hamburga? Vjerojatno nije, ali je i te kako bila svjesna da do toga može doći. I preuzela rizik.
Odabirom mjesta Merkel je preuzela rizik da summit privuče gomile prosvjednika
Summit je privukao mirne aktiviste, ali neizbježno je bilo da će doći i oni nasilni
O tome da je bila svjesna da stvari mogu krenuti u neželjenom pravcu govori i činjenica da se u taj grad sjatilo oko 20 tisuća pripadnika specijalne policije i da je sve bilo dobro pripremljeno upravo za scenarij koji se dogodio. No u svemu ovome zanimljiva je i izjava jednog policajca koji ju je dao novinaru Huffington Posta.
Trgovinski i klimatski rat
– Ovo je jako, jako teška situacija za sve policajce zato što stojimo između prosvjednika i političara. Ovo je situacija u kojoj ne možemo udovoljiti ni jednima ni drugima – kazao je policajac, što dosta jasno pokazuje da dobar dio policajaca koji ovih dana ratuje na hamburškim ulicama ne bi imalo ništa protiv toga da se pridruže prosvjednicima. Iz toga je vidljivo i to da su političari, izolirani u svojoj sigurnoj dvorani, prestali biti istinski predstavnici onih koji su ih birali na izborima. Rat na ulicama mogao bi biti samo uvertira u dva velika rata za koje je sjeme posijano upravo na ovome summitu G20, a to su trgovinski i klimatski rat. Donald Trump inzistira na svome izolacionizmu i na sklapanju bilateralnih trgovinskih sporazuma, a svi se ostali nalaze na drugoj strani, onoj koja zagovara slobodnu trgovinu. Slično je i s klimom. Iako je do sada bilo summita G20 na kojima su iznjedrene neke pozitivne stvari, ovaj sigurne neće biti jedan od takvih.