U ŠKOLE UVODI “POP KULTURU”
U prošlom filmu glumio vam je Urban, a u ovom Gibonni, Nina Badrić, Hladno pivo, Predin, Huljić... Hoće li i oni kao i Urban glumiti sami sebe? Kako su se snašli?
Tako je. Glume sami sebe u ne baš tipičnim situacijama. Facts and fiction model miješanja priče dopustio nam je slobodu maštanja njima zabavnih situacija u kojima su se u filmu našli. A odglumili su sami sebe maestralno, efektno, prirodno, suvereno, duhovito i uvjerljivo.
Najavili ste i treći film krajem godine, a onda odmah i novu trilogiju. Što ćete u njoj obrađivati? Očito imate puno ideja, ali i vremena?
Vrijeme je saveznik ako je dobro isplanirano i ako nešto manje spavaš i imaš tim jednako strastvenih suradnika koji čine jednako bitan dio filmskog orkestra koji si je dao zadatak do 2030. svake godine realizirati jedan dugometražni igrani film i nekoliko dokumentarnih. Do jeseni ćemo završiti snimanje trećeg filma, komedije “Happy End”. Na jesen, krajem rujna, krećemo s drugom trilogijom. Ako nas asteroid ili smrt ne spriječi, na jesen počinjemo snimati nježnu ljubavnu priču “Do kraja smrti”, 2018. akcijsku crnu komediju “Đava ne spava”, a 2019. spremamo dva igrana filma – jedan je psihološki triler “Ubojice”, a drugi road trip avanturistička ko- medija “Vozio sam dame”. Između spomenutih naslova u igri su s raspisanim scenarijima još i drama “Kreten”, borilački film o MMA borcu “Tu sam”, religijsku dramu “Časna”, balkansku varijantu Hangovera naziva “Zrće”, dječji fantastični “Nema malih superheroja”, psihološki triler/ horor “Krvi do koljena”, a u pretprodukciji je i nastavak priče i avantura likova iz kultnog “Ko to tamo peva” pod nazivom “Ko to tamo opet pjeva”, zatim izbjeglička drama “Hotel Porin”, dvije komične drame s elementima fantastike – jedna se zove “Film”, a druga “Zadnji” i još nekoliko naslova, ali o njima kad osiguramo start up financijska sredstva, no svakako je u dugoročnom planu realizirati ih do 2030.
Kako komentirate aktualno stanje u hrvatskom filmu te situaciju u HAVC-u?
Hrvatski film, uz časne iznimke koje potvrđuju pravilo, u financijskoj je letargiji i krizi već dulji niz godina. Tome je posljedica ovisnost većine filmaša o državnim dotacijama koje su ponekad ispadale previše nesigurnima ako ne sjedite na pravim mjestima i blizu ljudi na odlučujućim pozicijama. S druge strane kvalitativno je tu konstanta ljudi čiji potpisi garantiraju kvalitetu i prepoznatljiv ru- kopis – Kris Milić, Vinko Brešan, Ivona Juka, Dado Matanić, Čejen Černić i mnogi mladi autori čiji rad obećava. HAVC je prijeko potrebna institucija bez koje filma kao kulturne grane gotovo da ne bi bilo jer se, osim u časnim iznimkama, ne radi o komercijalno isplativoj djelatnosti. Jedino je problem dosad bio što unutar HAVC model odlučivanja bude talac subjektivizma ljudi i njihovih povuci-potegni interesa koji ponekad nemaju veze s fer-odnosom i profesionalnosti. Hrvoje Hribar niti je đavao niti je svetac, a svaka cipelarka ljudi u dispoziciji mi nije simpatična. Činio je sjajnih stvari, dopustio i neke manje dobre. S obzirom na recentne promjene svakim novim izborom ako ste realni zaljubljenik u filmu dajete novim ljudima šansu da mogu preokrenuti sistem u vladavinu profesionalaca, a ne politikanata. Daniel Rafaelić je erudit, zaljubljenik u film, stručan s teoretske i praktične strane i nekako se nadam da će imati dovoljno vremena i mehanizme iskorijeniti dosadašnje negativne aspekte poslovanja HAVC-a i pokušaja jeftinih politikantstava bilo lijevo ili desno te stajati na načelima struke, a ne političkih centara moći.
Pogađaju li vas kritike? Neki su kolege rekli da bi vaš debitant- ski film bio bolji da ste možda imali nekog iskusnijeg supervizora?
Ako nisu konstruktivne i ne dolaze od ljudi do čijeg mišljenja držim ili sam ih pitao za mišljenje, onda me se nit dotiču niti me zanimaju. Promašuju me. Da sam imao mogućnost imati supervizora taj bi se zvao David Fincher, Martin Scorsese ili Steven Soederbergh, Richard Linklater, Woody Allen, Judd Apatow, rani Kevin Smith ili Cameron Crowe. A što se kritičara tiče, bilo kojeg segmenta pop-kulture, filma, glazbe, literature, been there done that. Čast iznimkama, ali i oni su samo ljudi koji, da parafraziram Haustor, bi mogli da mogu. Čast iznimkama, ali i oni su samo ljudi koji bi, da parafraziram Haustor, mogli da mogu.
Dugo pripremate i projekt uvođenja pop-kulture u škole. Kako ide taj projekt, koji su planovi?
Pop-kultura kao fakultativni, izborni ili predmet izvanškolskih aktivnosti u osnovnom i srednjoškolskom sustavu je u procesu izrade udžbenika “Pop kultura” na kojem radi radna skupina od petnaestak kolega stručnjaka temeljem kojeg ćemo pisati kurikularnu platformu i nastavni plan provedbe iz teorije u praksu. Planiramo od jeseni i školske godine 2017./2018. ili 2018./2019. krenuti s provedbom plana u školama i
institucijama.• drugim kulturnim
Što se kritičara tiče, bilo kojeg segmenta popkulture, filma, glazbe, literature, been there done that. Čast iznimkama, ali i oni su samo ljudi koji bi, da parafraziram Haustor, mogli da mogu.