Višegradska skupina: EU se mora širiti na zapadni Balkan
Snaga ove grupacije ovisit će o Poljskoj koja s Hrvatskom vodi inicijativu Tri mora
Članice V4 nisu jedinstvene kako bi se trebalo postaviti prema francusko-njemačkim planovima o eurozoni i reformi Europske unije Proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana prioritet je Višegradske skupine (V4), rekao je jučer u Budimpešti ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjártó, naglasivši da bi sporost tog procesa mogla dovesti u pitanje sigurnost srednje Europe. Četvorici ministara vanjskih poslova V4, Szijjartu, poljskom Witoldu Waszczykowskom, slovačkom Miroslavu Lajčaku i češkom zamjeniku ministra Jakobu Duerru, pridružili su se na sastanku i kolegica iz Hrvatske Marija Pejčinović Burić, iz Slovenije Karl Erjavec i državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Austrije Michael Linhart.
Zagreb koketira s V4
Članice skupine V4 tako su, barem u toj točki, pokazale jedinstvo i kompaktnost koja je donedavno bila glavna osobina te neformalne skupine. Osnovana je 1991. u mađarskom Višegradu, kako bi se države članice (Mađarska, Poljska, tada još Čehoslovačka, a kasnije Češka i Slovačka), lakše približile Europi, ali i surađivale u području gospodarstva, energetike i obrane. Tih je godina i Slovenija dobila poziv da se priključi skupini, no ona je to odbila, ne želeći se vezati za bivše članice Varšavskog pakta, usto manje razvijene. Također, Hrvatskoj su isto stizali pozivi da se jače uključi u rad skupine, a države V4 su vrlo dugo inzistirale, primjerice, na izgradnji LNG terminala na Krku pa su i lobirale u SAD-u za podršku tom projektu. Zagovornici ideje približavanja Višegradskoj skupini isticali su kako te države zajedno predstavljaju protutežu utjecaju Njemačke unutar Europske unije i osiguravaju da se čuje i glas njezinih članica. No i službeni je Zagreb zazirao od prevelikog približavanja skupini V4, tek povremeno koketirajući s odlaskom na sastanke skupine. Promjena paradigme u hrvatskoj politici dolazi s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i poslije Vladama Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića i nove orijentacije na srednju Europu. Prvi ozbiljniji kontakti sa skupinom V4 dogodili su se u vrijeme najgore imigrantske krize, što se prelilo na unutrašnje odnose predsjednice s tadašnjom Vladom Zorana Milanovića. Jačina Višegradske skupine ovisi o volji i angažmanu Poljske. A Poljska je s hrvatskom predsjednicom pokrenula i kompatibilnu, ali i širu inicijativu Tri mora, u koju je dosad uključeno 12 država, s namjerom povezivanja sjevera i juga Europe, ali i kao projekt s političkim i strateškim značenjem između Europe, SAD-a i Rusije. Države V4 dijele politiku prema više tema, a možda najviše pozornosti izaziva njihova politika prema imigrantima. Odbijanje EU planova i relokacijskih shema izaziva još reakcije Bruxellesa i optužbe o ignoriranju europskih vrijednosti poput solidarnosti, ali i kršenja vladavine prava. Tema imigranata spominjala se i jučer kad je mađarski je ministar upozorio na opasnosti ponovnog otvaranja zapadnobalkanske rute, naglasivši da je Bruxelles pokazao kako nije sposoban nositi se s tim problemima. Ranije ujutro, mađarski je premijer Viktor Orbán na radiju kazao kako je dio Soroseva plana taj da u Europu dovede milijun imigranata.
Strah od migranata
No među državama V4 posljednjih se mjeseci vidi lagano neslaganje oko daljnjeg smjera djelovanja – treba li se približiti francusko-njemačkim planovima o eurozoni i mogućnosti stvaranja “čvršće” Unije starih članica ili ne. Neki su podjelu i iščitali iz rasporeda sjedenja za prošlomjesečnog sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Uz njega su sjeli slovački premijer Robert Fico i tada još češki kolega Bohuslav Sobotka, a s druge strane stola mađarski premijer Viktor Orbán i poljska kolegica Beata Szydło.
Ponovna mogućnost otvaranja balkanske rute bila je jedna od glavnih tema