U ŠUMI SAVJETA TEŠKO SE SNAĆI, ALI PRIRODNA JE HRANA – POKRET
Mnogi danas govore o zdravoj hrani, a “običnom” se čovjeku u moru savjeta sve teže snaći. Zato treba poslušati našu sugovornicu Osjećati se dobro, prštati od energije, ne osjećati glad, a kilogrami se tope. Tko to ne bi poželio? Anita Šupe, diplomirana nutricionistkinja, autorica dviju knjiga (“Istine i laži o hrani” i “Prva hrvatska LCHF kuharica”), odgovara da je ideal s početka teksta i te kako moguć. Njezina je formula povratak onome što su jeli naši stari.
Bombardirani smo savjetima o hrani, ali kome vjerovati kad stalno stižu rezultati novih pa još novijih istraživanja koji demantiraju prethodna i tako ukrug?
U džungli svih informacija prosječnom je čovjeku zaista teško znati kome vjerovati. Zato potičem ljude da se sami educiraju, da što više čitaju i istražuju te da isprobavaju i razmjenjuju iskustva. Samo tako stječemo sposobnost kritičkog osvrta. Prehrana je važna tema i tiče se svih nas jer, naravno, svi želimo biti zdravi i puni energije pa ima smisla posvetiti nešto vremena vlastitoj edukaciji. No teško se educirati čitajući članke na domaćim portalima, treba pratiti ozbiljne autore koji se bave pitanjima prehrane. Tko zna engleski, u velikoj je prednosti jer može na internetu pratiti poznate svjetske autoritete. Tko ne zna, neka prati domaće stručnjake, ali one koji nisu zaglavili u okvirima zastarjelih, nažalost još uvijek službeno prihvaćenih prehrambenih smjernica.
Zagovarate tzv. LCHF prehranu, poznatu kao izvornu prehranu koja se temelji na smanjenom unosu ugljikohidrata i povećanom unosu masnoća. Kako taj režim prehrane izgleda u praksi?
LCHF prehrana ima više varijanti. To može biti režim sa strogo smanjenim unosom ugljikohidrata (do 80 g dnevno) koji je odličan za dijabetičare i ljude s viškom tjelesne težine. Ili može biti nešto opušteniji način prehrane u paleostilu, kada biramo ugljikohidrate samo iz zdravih izvora. U svakom slučaju paleo LCHF način prehrane odbacuje šećer, rafinirane ugljikohidrate, pšenično brašno, proizvode od brašna žitarica, industrijske prerađevine i pekarske proizvode pune šećera, aditiva i loših transmasti. Jede se prava hrana u cjelovitom izvornom obliku, sve ono što bi prabaka prepoznala kao hranu i što smo kao vrsta jeli prije naglog razvoja prehrambene industrije. Dakle, puno povrća i zelenja, prirodno meso pašnih životinja (ne prerađevine), ribu, jaja slobodnih kokoši, orašaste plodove, sezonsko voće te prirodne zdrave masnoće kao što su maslinovo ulje, maslac, domaća svinjska mast i sl. Riječ je o globalnom pokretu za povratak prirodnoj, nutritivno bogatoj hrani kakva je nekada bila i odbacivanju nutritivno osiromašenih prerađevina prepunih aditiva koje narušavaju zdravlje.
Svinjska mast, koja je bila izopćena iz kuhinje, ponovno je “in”?
U puno toga vjerovali smo bez pokrića. Prirodne masnoće životinjskog podrijetla nikad nisu bile opasne za naše zdravlje, od pamtivijeka su sačinjavale važan dio ljudske prehrane. One su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Teorija o štetnosti masnoće i kolesterola, na kojoj nažalost počiva medicinska djelatnost, zapravo je neutemeljeni mit proizašao iz loše provedenih zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Najnovija istraživanja ne nalaze nikakve znanstvene dokaze o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog podrijetla i kolesterola. Zapravo, danas znamo da su industrijska biljna ulja i margarini štetni, dakle upravo ono što nam je nametnuto umjesto tradicionalnih prirodnih masnoća.