NAŽALOST, MEDICINA I DALJE POČIVA NA NEUTEMELJENOM MITU O ŠTETNOSTI MASNOĆE
Najveće zlo nije šećer, kako su nas uvjeravali, nego pšenica...
Istina, a to je zato što biblijska pšenica naših predaka nama odavno nije dostupna. Nova, tzv. patuljasta pšenica, proizvod je hibridiziranja, križanja i genetske manipulacije, koje provode poljoprivredni znanstvenici posljednjih 50 godina iz komercijalnih razloga. Danas znamo puno razloga zašto su pšenični proizvodi glavni uzročnici pretilosti, dijabetesa, srčano-žilnih bolesti, raka, demencije, depresije, autoimunih i mnogih drugih modernih bolesti. Nova pšenica sadrži superbrzi škrob pod nazivom amilopektin A, koji podiže razinu šećera u krvi više nego obični šećer. Sadrži i novi modificirani gluten zbog čega imamo porast celijakije i necelijakijske osjetljivosti na gluten koja doprinosi mnogim bolestima. Nova pšenica sadrži i opijate – tzv. “egzorfine” koji iz krvotoka prelaze krvno-moždanu barijeru i djeluju na receptore u mozgu gdje stvaraju ovisničku potrebnu za hranom i dovode do prejedanja. Pšenica se tretira štetnim pesticidima i opasnim kemikalijama, kao što je glifosat, vrlo štetni herbicid koji ozbiljno šteti zdravlju, posebno endokrinom sustavu.
Koje su najveće prednosti LCHF prehrane?
Znanstveno su dokazani mnogi pozitivni učinci LCHF prehrane u slučaju metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i pretilosti. Povišeni trigliceridi, najpoznatiji faktor rizika za srčane bolesti, smanjuju se na LCHF dijeti. HDL, zaštitni kolesterol, koji smanjuje rizik od srčanih bolesti, povećava se na LCHF dijeti. Uz LCHF se snižava šećer u krvi i razina inzulina kod dijabetičara i osoba s inzulinskom rezistencijom. Poznajem mnoge dijabetičare koji su uz LCHF doveli šećer pod kontrolu i smanjili ili čak potpuno izbacili lijekove. Poznajem i puno onih koje su nakon više desetljeća neuspješnih pokušaja mršavljenja uz LCHF napokon regulirali tjelesnu težinu bez gladovanja. Osim što izgube po 30-40 kg u godinu dana bez gladovanja (jer LCHF regulira apetit), kilogrami se poslije ne vraćaju iz jednostavnog razloga što osoba nema osjećaj da je na dijeti, jede nutritivno bogatu, zdravu i ukusnu hranu i nema potrebe vraćati se na stari način prehrane prezasićen šećerom i nepotrebnim velikim količinama škroba.
Opće je poznato da je važno što jedemo, ali neki kažu da je još važnije što mislimo. Koliko je po vama hrana ključna za zdravlje?
Prehrana nije jedini, ali je najveći faktor kojim utječemo na svoje zdravlje i najlakše ga je promijeniti. Uvjerena sam da emocije stvaraju bolest ili zdravlje. Zato je važno osloboditi se ogorčenja, ljutnje, frustracija, ali i prestati okrivljavati druge za svoje probleme i preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i život. Za promjenu prehrambenih navika prvo treba promijeniti način razmišljanja, a onda prehranu uskladiti sa svojim uvjerenjima. Ako smo na nekom režimu prehrane, a ne vjerujemo da je to dobro za nas, budite sigurni da koristi neće biti. Ljudi pozitivnog stava imaju bolje i brže rezultate.
Bolesni često posežu za dijetama i drukčijim jelovnicima, pa i za LCHF-om. Kome posebno preporučujete takav način prehrane?
LCHF je idealan za osobe osjetljive na ugljikohidrate, tj. osobe s inzulinskom rezistencijom, preddijabetesom i dijabetesom, metaboličkim sindromom i prekomjernom težinom. Za neke druge bolesti, npr. autoimune ili kronične upalne bolesti, nije potrebno rigorozno smanjivati unos ugljikohidrata, ali ih je bitno birati iz zdravih izvora, kao što se to radi u paleoprehrani. Tu se biraju voće i škrobaste biljke umjesto šećera i pšeničnog brašna, a jako je važno izbaciti gluten i druge iritirajuće komponente koje zbunjuju naš imunološki sustav.
Znate li za slučajeve izlječenja?
Mogu navesti Denisa Delogu, koji je svoje iskustvo izlječenja od multiple skleroze uz paleoprehranu podijelio u svojoj knjizi “U šumi”. No, osim prehrambenih, on je promijenio mnoge životne navike i način razmišljanja.