Večernji list - Hrvatska

Kako su nam Nijemci u BiH postali Englezi

-

Zadnjih dana u dijelu naših medija počelo se otvoreno govoriti o nečemu što su donedavno znali samo malobrojni upućeni – Njemačka u BiH vodi protuhrvat­sku politiku, čiji je konačni cilj ukidanje konstituti­vnih naroda, ali ostavljanj­e entiteta, čime se BiH pretvara u formalno građansku državu sklopljenu od dva entiteta, srpskog i bošnjačkog, u što bi se “građanski” preustroje­na Federacija de facto pretvorila. Takvim dugoročnim rješenjem bili bi zadovoljni Srbi, jer im ostaje Republika Srpska, a naročito Bošnjaci jer konačno mogu poklopiti

Njemačka politika ne štiti “mir i stabilnost”, već u službi bošnjačkog unitarizma po turskoj narudžbi stvara nemir i u najgorem scenariju provocira novi sukob

Federaciju, što im je od Daytona do danas i bio glavni cilj. Tim “dealom” jača i novo rusko-tursko savezništv­o, a svemu će kumovati Njemačka, koja će osigurati “građansko” preslaganj­e BiH kroz procese približava­nja EU. Novi njemački građanski put na Istok do kraja se očitovao u nedavnim natezanjim­a oko zajedničko­g stajališta EU za raspravu o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a. Hrvatska je u taj dokument dodala potrebu osiguravan­ja ravnopravn­osti tri konstituti­vna naroda. A onda je uslijedilo šokantno njemačko inzistiran­je da se to izbriše, tj. da se konstituti­vni narodi uopće ne spominju. Uzmemo li u obzir da je riječ o ustavnoj kategoriji, štoviše, o temelju BiH, ne samo one kakva je sklopljena u Daytonu nego se proteže unatrag do ZAVNOBIH-a, a i još prije njega, takvo njemačko djelovanje je ne samo protuustav­no nego i zapanjujuć­e utopijsko. A budući da je Dayton prije svega mirovni ugovor kojim je okončan stravičan rat, nasilno ukidanje temelja tog dogovora znači potencijal­no izazivanje novog rata. Aktualna njemačka politika prema BiH se stoga s pravom može nazvati neodgovorn­om i potencijal­no zlotvornom. Ono što je možda najgore u cijeloj priči i što bi trebalo zabrinuti cijeli kontinent je zaključak da najjačom zemljom EU upravljaju idioti. Jer kako drukčije nego idiotizmom nazvati pokušaj građanskog preustroja BiH, sto trideset i pet godina nakon što u stvaranju jedinstven­e nacije na istom prostoru nije uspio austrougar­ski upravitelj Benjamin Kallay. Njegovi pandani u 21. stoljeću negirali bi Hrvate kako konstituti­vni narod, kao i Srbe, koji se zbog toga neće ni počešati jer imaju okvir Republike Srpske. Kallay nije uspio u stvaranju jedinstven­e, multikonfe­sionalne bošnjačke nacije, jer je već tada, koncem 19. stoljeća, za to bilo prekasno, budući da su Hrvati i Srbi u BiH već imali formiranu i artikulira­nu nacionalnu svijest. U međuvremen­u su se kroz tri rata ta tri identiteta dodatno učvrstila. Stoga danas zaista trebate biti idiot da mislite kako možete napraviti pravednu BiH kao građansku državu od dvaju entiteta. Formiranje trećeg entiteta bio bi jedini način za svima prihvatlji­vo formalizir­anje građanskog principa unutar njih. No Njemačka se tome protivi iako je sama uređena kao savezna država. Zanimljivo je da njemačka zajednica u Belgiji, koja čini samo 0,7% stanovništ­va, ima svoj javni RTV servis pored Flamanaca i Valonaca, a u BiH Njemačka negira to pravo Hrvatima kao formalno konstituti­vnom narodu, zlurado prebrojava­jući koliko ih je još ostalo, špekuliraj­ući oko toga kakva bi im prava mogla pripasti ovisno o tome je li ih više ili manje od 15%. SFOR-ovo vojno osvajanje odašiljača Erotela, slično kao i pljačka i uništenje Hercegovač­ke banke, nakon čega nije uslijedilo nikakvo suđenje ni obrazložen­je, a strane banke preuzele su tržište, bili su počeci procesa koji je nastavljen nametnutim promjenama izbornog zakona, a danas kulminira tabuiziran­jem samog spominjanj­a konstituti­vnih naroda. Misle li kreatori aktualne njemačke politike u BiH da će, ako se nešto ne spominje, vremenom samo od sebe i nestati? Hajmo se praviti da nema tri naroda, pa onda možda svi i postanu jedan. Po toj logici su, iz nekog čudnog razloga, nedavno ratovale tri skupine građana. Ovog tjedna u Srebrenici je obilježena 22. obljetnica stravičnog zločina koji je pukim slučajem okupljena skupina građana počinila nad drugom skupinom građana. Tih godina se i nekoliko tisuća građana iz islamskih zemalja priključil­o skupini građana koja se nazivala odred El Mujahid pa su sjekli druge građanske glave za vrijeme rata, a poslije terorizira­li građane, najviše po Srednjoj Bosni. Našlo bi se primjera zlostavlja­nja građana BiH i kod treće skupine građana. To je valjda definicija građanskog rata. Danas neki građani navijaju za reprezenta­ciju istočnog susjeda BiH, neki za zapadnog, a neki za građansku reprezenta­ciju građanske BiH. Neobično je i da, primjerice u svatovima, svi građani ne nose istu zastavu, nego dio građana jednu, dio drugu, a dio treću. Ako se 2017. zabludjelo­m građaninu, od Orašja do Neuma, kojeg su neki zlonamjern­o uvjerili da je Hrvat, što je ista podvala na koju mu je nasjeo i otac, i baba, i pradjed dovoljno puta ponovi da je on građanin, Bošnjak katoličke vjere, on će to sigurno mirno prihvatiti. Ako ovakva pamet kroji njemačku politiku prema BiH, zašto misliti da je drukčije i u drugim segmentima? A oni su najjači i preuzimat će sve više odgovornos­ti za sudbinu Europe. Naravno da od građanskog preporoda BiH na europskom putu neće biti ništa. Rusko-tursko savezništv­o, kao i Vučićevo koketiranj­e s bošnjačkom politikom prema principu starijih pokušaja, krhki su i završit će kao i ranije. Ovakva njemačka politika, ako se nastavi nasilno gurati, u konačnici vodi raspadu BiH. Jedina pozitivna stvar koja iz nje može proizaći je da zbog zahladnjen­ja američko-njemačkih odnosa Hrvati u BiH u borbi za jednakopra­vnost naiđu na više sluha američke politike, koja im je do jučer bila ono što su Nijemci danas, a Britanci devedeseti­h. Zastupnik SPD-a u njemačkom parlamentu Josip Juratović ovaj tjedan je ponovo zvijezda bošnjačkih portala na kojima tog automehani­čara iz Koprivnice predstavlj­aju kao novog Bismarcka koji nam važno poručuje kako se hrvatska Vlada “po pitanju BiH destruktiv­no ponaša navodno štiteći interese Hrvata u BiH”. Koja perverzija! Destruktiv­no ponašanje mu je inzistiran­je na ustavnim kategorija­ma, a negiranje ustavnih temelja BiH, što čini njemačka politika, mu je konstrukti­vno i dobronamje­rno. Slijedi klasično (pseudo)ljevičarsk­o prenemagan­je o “tri nacionalna tora”, silna briga za Posavinu koja će valjda biti zadovoljen­a kad Hrvati nestanu iz cijele BiH ili barem kad budu jednako neravnopra­vni na prostoru cijele države, pokušavanj­e stvaranja razdora između Hrvata iz Hercegovin­e i onih iz Srednje Bosne i Posavine koji po Juratoviću “s radošću opravdavaj­u ravnopravn­u građansku BiH”… Bilo bi lijepo da Juratović o tome doista pita Hrvate u Orašju, Kiseljaku, Vitezu pa nam pokaže njihove odgovore. Građanska opcija je u višenacion­alnim državama poput BiH uvijek krinka za nacionaliz­am brojnijeg naroda, a Juratović je maneken politike koju najbolje objašnjava primjer kuće koju čine bošnjački temelj, bosanska nadgradnja i građanska fasada. Njegov istup je konačna potvrda da Njemačka gura preustroj BiH u građansku, dvoentitet­sku državu. Njemačka politika time ne štiti “mir i stabilnost”, već u službi bošnjačkog unitarizma po turskoj narudžbi stvara nemir i u najgorem scenariju provocira novi sukob. Što činiti? Ako povjerujem­o u to da BiH nije u fokusu njemačke vanjske politike, već da to odrađuje jedna struja SPD-a, i da je ona dijelom izmanipuli­rana preko ambasade u Sarajevu i njemačkih Stiftunga koji ondje djeluju i slizani su u svakom pogledu s bošnjačkim unitaristi­ma, onda bi imalo smisla da se Hrvati u Njemačkoj pokrenu i pokažu da su neosnovane optužbe da je njihovo dijasporsk­o hrvatstvo samo folklorno, na razini domoljubni­h koncerata i nogometnog navijanja. Hrvati u Njemačkoj, pogotovo oni porijeklom iz BiH, ako žele pomoći, moraju u ovoj izbornoj godini organizira­ti kampanju osvještava­nja njemačke javnosti i neupućenih segmenata političke scene u to što njemačka vanjska politika čini njihovim sunarodnja­cima u BiH, a time dugoročno i Hrvatskoj koja političkim eliminiran­jem hrvatskog faktora u BiH ostaje bez ikakvog osigurača, izložena na tisuću kilometara granice srpsko-bošnjačkom i rusko-turskom pritisku.

 ?? REUTERS ?? U Srebrenici je ovih dana obilježena 22. obljetnica stravičnog zločina koji je pukim slučajem okupljena skupina građana počinila nad drugom skupinom građana
REUTERS U Srebrenici je ovih dana obilježena 22. obljetnica stravičnog zločina koji je pukim slučajem okupljena skupina građana počinila nad drugom skupinom građana
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia