Budite naša vrata prema EU
U razgovoru za Večernji list dr. Ali Rabiei, iranski ministar rada, zadruga i socijalne skrbi, otkriva da u Hrvatskoj vide potencijalnog partnera u ovom dijelu svijeta
Iran s Hrvatskom najviše želi surađivati na područjima industrije, energetike i prometne infrastrukture, ali i turizma i kulture U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list ministar rada, zadruga i socijalne skrbi u Iranu dr. Ali Rabiei, koji je nedavno posjetio Hrvatsku, kazao je da je zadovoljan postignutim dogovorima s hrvatskom stranom.
Kako ocjenjujete svoj posjet Hrvatskoj, vidim da je bilo dosta aktivnosti?
Posjet našeg izaslanstva Republici Hrvatskoj povezan je s posjetom Iranu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Tijekom posjeta gospođe Grabar-Kitarović Islamskoj Republici Iran potpisana su dva sporazuma. Jedan je bio o državnoj suradnji, a drugi je vezan za suradnju u privatnom sektoru. Za rujan ove godine planiran je posjet izaslanstva iranskog privatnog sektora na visokoj razini u Hrvatsku, što će pridonijeti efikasnosti gospodarskih i trgovinskih odnosa. Uočio sam nedostatak u razvoju odnosa u gospodarskoj suradnji dviju zemalja, a to je nepoznavanje potencijala suradnje. No, razmjenama iskustava gospodarskih izaslanstava iranskih i hrvatskih poduzetnika te boljim upoznavanjem ovaj će se problem riješiti. U okviru bivše Jugoslavije Hrvatska je s Iranom imala dobre gospodarske odnose. No, u fazi nastojanja Hrvatske da ostvari samostalnost bili smo suočeni s prekidom komunikacije. Sada postoji potreba za obnovom odnosa i potencijalne suradnje. Hrvatska bi plasirala naše proizvode u EU, a Iran vaše proizvode u Aziju, to je napredak i za jedno i za drugo gospodarstvo. Moramo spojiti kapilare gospodarstva naših država i premostiti sve što u gospodarstvu treba premostiti. Zbog rješavanja tih problema doputovao sam u Hrvatsku.
U kojim je poljima moguća suradnja između Hrvatske i Irana?
S Hrvatskom se može surađivati u mnogim područjima, postoji mnogo sektora koje smo prepoznali kao potencijale za buduću suradnju. Posjetili smo tvornice i upoznali kapacitete električnih generatora za proizvodnju struje u elektranama u Hrvatskoj. Također, iranski poljoprivredni proizvodi, kao što su šafran i orašasti plodovi, mogu biti ponuđeni kroz Hrvatsku na europsko tržište. Na primjer, sličan projekt ima Španjolska koja pakira i prodaje iranski šafran cijelom svijetu. Zašto to ne bi i Hrvatska činila? S mojeg stajališta postoji velik potencijal za suradnju Hrvatske i Irana u području nafte, plina, petrokemije. Možemo deponirati iransku naftu i skladištiti je na naftnim terminalima u Hrvatskoj. Postoji podloga za suradnju u različitim sektorima za razvoj gospodarskih odnosa između dviju zemalja. Mi smo zainteresirani za suradnju u području pomorstva, luka i brodova, i tako dalje. Možemo surađivati u izgradnji luke i infrastrukture. Također u dugoročnom planu možemo pregovarati i o koncesijama luka. Osim industrije, energetike, prometa i infrastrukture mogućnosti suradnje između dviju zemalja mogu se tražiti i u drugim sektorima kao što su kultura i turizam. Islamska Republika Iran u razdoblju nakon sankcija planira otvoriti 2-3 milijuna radnih mjesta i za rješavanje problema nezaposlenosti planira privući investicije koje premašuju 220 milijardi dolara. Imamo vrlo velike mogućnosti gospodarske suradnje s drugim zemljama, a mnoge su zemlje i pozdravile tu priliku. Mi očekujemo da će hrvatske tvrtke ulagati u iransko tržište jer sada je tržište otvoreno cijelom svijetu.
S kime ste se sastali u Zagrebu?
Sastao sam se s potpredsjednicom Vlade Republike Hrvatske i ministricom gospodarstva, poduzetništva i obrta Martinom Dalić i ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem. Zacrtali smo mnogo ciljeva, a jedan od njih je uspostava platnog prometa između dviju država. Ono što je najvažnije jest to da smo zaključili da između hrvatskog i iranskog bankarstva ne postoji nikakav problem, za što smo dobili i potvrdu guvernera HNB Borisa Vujčića. Taj dokument služi kao vodič da banke koje posluju u Hrvatskoj imaju priliku za obavljanje bankovnih transakcija bez ikakvih ograničenja između dviju država jer to mora biti preduvjet za ekonomsku i trgovinsku suradnju. Ne može biti suradnje u gospodarstvu između dvije države ako između njih ne funkcioniraju bankarski sustav i novčane transakcije.
Jeste li zadovoljni statusom muslimana u Hrvatskoj?
Posjetio sam Islamski centar u Rijeci u koji sam bio pozvan na večeru. Bio sam oduševljen kada je na večeri, na koju nas je pozvao glavni imam riječke džamije Hajrudin Mujkanović, za našim stolom sjedio i vlč. Matija Matečić. To pokazuje bliskost crkve i džamije što je za mene velika stvar. U mnogim europskim zemljama danas, za koje smatraju da su daleko napredovale u demokraciji, toleranciji te suživotu, ne možete vidjeti takvu sliku da pripadnici dviju vjera sjede za istim stolom. Za vrijeme svojeg boravka osjećao sam tolerantnost Hrvatske. Za mene kao političara suživot i tolerancija jako su važne.
Kako Iran gleda na novonastalu zaljevsku krizu i rat u Siriji?
Nema sumnje da Amerika traži svoj interes u našoj regiji. Neki ratovi koji proizlaze iz tih interesa već se događaju oko nas. Cilj njihova putovanja u našu regiju bilo je prodavati oružje i pokupiti što više novca iz naše regije, i to im je uspjelo. Isto tako, uspjelo im je posvaditi Katar i Saudijsku Arabiju jer Trumpu ne odgovara mir na tom području. Što se tiče naše intervencije u Siriji, ona je došla isključivo da bi se spriječilo širenje terorizma. Možete zamisliti situaciju da Sirijom i Irakom vlada ISIL? Što bi to značilo za svijet? Ono što mi činimo i u Iraku i u Siriji zapravo je obrana cijelog svijeta.
O GOSPODARSKOJ SURADNJI Iran s Hrvatskom ima odlične odnose još iz vremena bivše države i možemo biti vaša baza za ulazak u Aziju O RATU U SIRIJI Možete li zamisliti da ISIL vlada cijelim svijetom? Mi u Siriji i Iraku zapravo branimo cijelo čovječanstvo