Ne znam na osnovi kojih informacija predsjednica kritizira
Zaletjela se: Kolinda GrabarKitarović prigovorila da je vojska došla prekasno, a kada je Krstičević dao ostavku, odlučno ju je odbila
I predsjednica i premijer odbili su ostavku ministra obrane Damira Krstičevića poručujući da je on odlično odradio svoj posao
– Ne prihvaćam bilo kakav govor o ostavci potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića – poručio je jučer poslijepodne premijer Andrej Plenković. Time je stavio točku na neobičan slijed događaja kojima je javnost svjedočila tijekom dana – od poruke da sustav obrane od požara funkcionira savršeno, unatoč činjenici da je dan prije vatra zahvatila rubne dijelove Splita, do prozivke predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je vojska prekasno izišla na teren i ministrove ostavke.
Nitko u stožeru nije se žalio
Plenković je ujutro i osobno bio u Splitu, na sjednici kriznog stožera, odakle je poručio da je sve odrađeno koordinirano i profesionalno. – Mislim da je odrađen sjajan posao, sustav obrane od požara jako je dobro funkcionirao, vatrogasci, gradske i županijske službe, vojska, građani. Sve je rađeno u koordinaciji – poručio je Plenković. Ni dva sata poslije toga iz Salzburga se oglasila Grabar-Kitarović i poručila da smatra da je vojska trebala ranije izići na teren i pomoći u obrani od požara. – U ovom slučaju vatrena je stihija bila prejaka i mislim da je trebalo poslati vojsku ranije, no vidjet ću na terenu kako je bilo i što se događalo pa ću o svemu moći reći detaljnije – kazala je predsjednica. Tako se još jednom, ovoga puta na temi požara u okolici Splita, potvrdila napetost između Banskih dvora i Pantovčaka, a kao žrtva svega ponudio se Krstičević. Na predsjedničinu izjavu ministar je reagirao objašnjavajući da vojska na teren ne može izaći ako je se ne pozove. – Vi znate kakav je sustav, mi reagiramo kad nas se pozove i ja ne mogu utjecati na to kada će lokalni zapovjednik donijeti tu odluku – rekao je Krstičević, a da je u pravu pokazuje i letimičan pogled na Zakon o obrani, koji propisuje da u slučaju velikih nesreća ili požara vojska može izići na teren samo na poziv Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Unatoč tome, Krstičević je podnio ostavku, koju je Grabar-Kitarović odmah proglasila “apsolutno neprihvatljivom”. – Krstičević je odličan ministar i jako dobro radi svoj posao. U ovoj situaciji odgovornost imaju oni koji su na terenu krivo procijenili situaciju i prekasno pozvali u pomoć vojsku iako su znali da im je ona cijelo vrijeme na raspolaganju. Vojska je u konačnici odradila jako dobar posao – kazala je predsjednica i time jasno dala do znanja da krivca vidi u sustavu zaštite i spašavanja. A na čelu tog sustava je Dragan Lozančić, bivši šef SOA-e čiju je glavu predsjednica tražila još od bivšeg premijera Tihomira Oreškovića i koji je bio
jedan od glavnih kamena spoticanja između Pantovčaka i tadašnje Vlade. Nejasno je tako ostalo zašto se baš Krstičević našao prozvan predsjedničinim riječima i zašto je tako naglo podnio ostavku, no njegovi kolege u Vladi jučer nisu vjerovali da će on doista i otići s ministarske pozicije. Neformalno se tako među ministrima mogao čuti komentar da je Krstičević emotivac sklon pretjeranim reakcijama te kako je već u nekoliko navrata prijetio ostavkom vezano uz razne teme, od nabave aviona do kadroviranja u državnim tvrtkama. U cijeloj priči zanimljiva je i uloga gradonačelnika Splita Andre Krstulovića Opare koji je predsjednici, prema njezinim riječima, dan ranije kazao da je nezadovoljan komunikacijom i koordinacijom između službi. Plenković pak tvrdi da se Opara, kao ni bilo tko drugi na sastanku kriznog stožera, nije žalio na sustav ni da je vojska prekasno izišla na teren, a na predsjedničine izjave o kašnjenju kazao je da ne zna odakle joj te informacije. – Nije mi poznato na temelju kojih je informacija predsjednica donijela taj zaključak. Jučer sam sa svima bio u kontaktu, čuli smo se do iza ponoći, rekli su mi o brojnim aktivnostima koje poduzimaju, Krstičević je anticipirao krizu tijekom dana, unaprijed je donio odluku da se vojne postrojbe prebace u Split i tu ga samo možemo pohvaliti za istančan osjećaj – poručio je.
Ministar predvidio opasnost
Plenković je izvijestio i da je na požaru na splitskom području angažirano 438 pripadnika OS RH, dio u pričuvi, a dio na sanaciji požarišta. Krstičevića je pohvalio jer je na vrijeme uočio opasnost i poslao ljude u Žrnovnicu u kojoj je raketna baza, koju su vojnici iz gospićke vojarne uspjeli obraniti silnim naporima, a natapanjem tla raketne baze izbjegli su ono najgore. Riječ je o vojnom objektu preuzetom nakon povlačenja JNA, pod šifrom 181, koji u utrobi duboko pod zemljom krije naoružanje koje bi, u slučaju prodiranja vatre, prouzročilo katastrofu neslućenih razmjera. No, kada je istoj lokaciji prije šest godina prijetio žestok požar sličan ovom koji trenutačno hara Dalmacijom, poručnik bojnog broda Neven Pejković tvrdio je da taj scenarij nije realan. Što se sve danas nalazi u bazi, vojna je tajna, ali tijekom ulaska HV-a u bazu zatečen je velik broj raketnih projektila RBS-15 švedske proizvodnje, djelomično i ruskih raketa PP-15 i PP-20. Novinari Slobodne Dalmacije tada su svjedočili da je objekt uvučen duboko u brdo Markovača, površinom velik kao stadion na Poljudu. Ukupna površina podzemne baze, naime, iznosi 7,5 tisuća četvornih metara, a projektirana je tako da je otporna na udare dubinskih ili penetrirajućih aviobombi, pa čak i na eksplozije atomskih bombi.
Vi znate kakav je sustav, mi reagiramo kad nas se pozove, rekao je ministar obrane