S timerima i kamerama na semaforima bilo bi triput manje nesreća
Rješenje za kobna križanja u centru grada Raskrižja su krivo projektirana, ističu stručnjaci, pa vozači nemaju dobru preglednost
Sudski vještak i prometni stručnjak Goran Husinec upozorava na nesigurna zagrebačka raskrižja koja su niz godina crne točke
Nakon stravične nesreće na raskrižju Klaićeve i Kačićeve ulice u kojoj je poginuo devetogodišnji dječak, ponovno se rasplamsalo pitanje o crnim prometnim točkama u gradu i nužnom pronalasku rješenja za “ukleta” križanja.
Nema prometne kulture
– Nepregledno raskrižje poput onog u Kačićevoj ne može se popraviti, ali broj nesreća na tom mjestu triput bi se smanjio samo da se postave paneli koji odbrojavaju koliko je vozačima vremena ostalo za prolazak na zeleno svijetlo, odnosno za koliko će se sekundi upaliti crveno – ističe prometni stručnjak i sudski vještak za promet Goran Husinec.
Problem je, ističe, u činjenici da se mnogi vozači na tom i sličnim raskrižjima u centru grada “zalete” i s 80 kilometara na sat kako bi “uhvatili” zeleno svijetlo na semaforu. Kada bi postojao “timer”, ljudi bi, smatraju vještak, mogli bolje procijeniti hoće li ubrzati ili kočiti. Nakon višegodišnjeg upozoravanja gradskog zastupnika HNS-a Tomislava Stojaka na kobno raskrižje Klaićeve i Kačićeve, prošli su tjedan na teren izašle i gradske službe. Najavili su da će s policijom razmotriti moguća rješenja za to križanje i poduzeti tehničke zahvate. Sudski vještak
Uz timer, ljudi bi mogli bolje procijeniti treba li ubrzati ili kočiti jer bi odbrojavao za koliko će se upaliti crveno
Husinec predlaže i da se na raskrižjima postave vidljivije i veće kamere koje bilježe prekoračenje brzine i prelazak na crveno. – Neizostavna je i prometna kultura koja bi se trebala razvijati od malih nogu – ističe vještak.
Kružni tok umjesto semafora
Gdje je to moguće, semafore bi trebalo zamijeniti kružnim tokovima koji su sigurniji, ali i štede energiju te su jeftiniji za održavanje. Pritom treba voditi računa da je riječ o jednostavnim, a ne velikim i kompliciranim rotorima poput onog u Remetincu, koji je već godinama mjesto s najviše nesreća u gradu.
– Rotor je krivo konstruiran i prekopiran od njemačkog u kojem se vozne trake spuštaju, dok se u našem dižu, zbog čega je smanjena preglednost. Trebalo bi ga srušiti i napraviti tunel koji bi vodio od autoceste do Novog Zagreba, a iznad sagraditi novi, sigurniji rotor – savjetuje Husinec. Po broju nesreća od 2014. do 2016., nakon rotora, slijede križanja Hrvatske bratske zajednice s Ulicom grada Vukovara te Slavonskom avenijom, kao i Selske i Horvaćanske te Branimirove i Osječke ulice.