MUSLIMANI BOJKOTIRAJU DŽAMIJE. MOLE SE NA ULICAMA SVETOG GRADA
SUKOBI ZBOG ODLUKE IZRAELA DA STAVI DETEKTORE METALA
Područje starog Jeruzalema nalazi se pod posebnom upravom temeljenom na sporazumu poznatom kao Status quo
Nakon tjedan dana sukoba s Palestincima i masovnih prosvjeda koji su potresali Jeruzalem, Izrael je napokon uklonio detektore metala koji su postavljeni na ulazu u Stari grad Jeruzalem, jedno od politički i vjerski najosjetljivijih mjesta na planetu. Izraelske vlasti najavile su da će ih zamijeniti nekim drugim, naprednijim mjerama nadzora. Unatoč tome, muslimanski čelnici pozvali su vjernike da nastave bojkotirati Plato džamija ili, kako ga Židovi zovu, Brdo hrama. Jeruzalem je jedan od najstarijih gradova u ljudskoj povijesti koji je tijekom stoljeća osvajan, uništavan i ponovno građen. Stari Jeruzalem, iako je po površini manji od jednog kvadratnog kilometra, mjesto je na kojemu su locirana neka od najsvetijih mjesta Židova, muslimana i kršćana. Na nekoliko stotina metara međusobne udaljenosti nalaze se bazilika Svetoga groba, Zid plača i džamija Al-Aqsa.
Fizički obračuni u bazilici
Sam stari grad, opasan starim kamenim zidom i premrežen uskim ulicama povijesne arhitekture, podijeljen je na četiri dijela, a svoje “četvrti” tamo imaju kršćani, muslimani, Židovi i Armenci. Unutar kršćanske četvrti nalazi se bazilika Svetoga groba, jedno od najsvetijih mjesta za kršćane, a nalazi se na mjestu na kojem je Isus razapet i potom pokopan da bi uskrsnuo nakon tri dana u grobu. Prema kršćanskom vjerovanju, Isus je razapet na Golgoti ili Kalvariji, a njegov grob nalazi se unutar bazilike koja je potom podignuta na tom mjestu. Crkvom zajednički upravljaju predstavnici nekoliko kršćanskih denominacija. Svoj “dio” unutar crkve imaju franjevci, grčki pravoslavci, armenski kršćani, kao i etiopski i sirijski pravoslavni svećenici te Kopti.
Bazilika Svetoga groba jedno je od najvažnijih mjesta hodočašća za milijune kršćana koji dolaze vidjeti prazan Isusov grob u kojemu je počivao do uskrsnuća. Stotinjak metara od kršćanske četvrti nalazi se i Hram nad stijenom, poznat kao Omarova džamija, najstarija postojeća muslimanska građevina. Prema predaji, sveta stijena na kojoj je Hram nad stijenom izgrađen mjesto je Muhamedova uzašašća na nebo. No nije to jedino sveto mjesto muslimanima u starom Jeruzalemu. Desetak koraka dalje nalazi se džamija Al-Aqsa, treća po važnosti najsvetija džamija u islamu. Upravo je to mjesto na koje je Muhamed, u samo jednoj noći čudom prenesen iz Svete džamije u Meki do Jeruzalema, kako bi molio s dušama svih proroka. Islamsko vjerovanje govori kako
je u prvih sedamnaest mjeseci nakon emigracije Muhamed tijekom molitvi bio okrenut upravo prema ovom mjestu. Tek nakon toga, govori muslimanska predaja, Bog ga je usmjerio da se tijekom molitve okreće prema Kaabi (Ćabi) u Meki. Muslimani hodočaste u Al-Aqsa džamiju tijekom cijele godine, no tijekom ramazana u Stari Jeruzalem dolaze stotine tisuća muslimana iz cijelog svijeta kako bi molili upravo na ovom mjestu. Židovima je također stari Jeruzalem središnje mjesto njihove vjere. U židovskoj se četvrti nalaze Kotel ili Zapadni zid, Zid plača, posljednji ostatak zida oko planine na kojoj je nekada stajao Sveti dom na Brdu hrama gdje se nalazio kamen od kojega je načinjen svijet, mjesto gdje se Abraham spremao žrtvovati svoga sina Izaka. Većina Židova drži da je najsvetije od najsvetijeg, što je u židovskom vjerovanju mjesto gdje se nalazi izgubljena arka s 10 zapovijedi koje je Bog dao Mojsiju na brdu Sinaj, nalazi upravo na mjestu na kojemu je izgrađen muslimanski Hram nad stijenom. Zapadni zid danas je mjesto najbliže Najsvetijem od najsvetijeg na kojemu židovski vjernici mogu moliti, a svake ga godine posjete milijuni hodočasnika iz svih dijelova svijeta.
Imajući na umu složenost odnosa između muslimana, Židova i kršćana, prilično je jasno kako je upravo Stari Jeruzalem mjesto posebnog političkog i vjerskog naboja u kojemu je dovoljna čak i bezazlena iskra kako bi se razbuktali sukobi. Uostalom, ako se unutar bazilike Svetoga groba ne mogu dogovoriti kršćani različitih denominacija, čije svađe nerijetko prerastaju i u fizičke obračune, ne čudi što je posebno velika napetost između muslimana i Židova. Tako je i postavljanje detektora za metal na ulaz u Stari grad uzburkalo duhove među Palestincima koji su prije desetak dana počeli velike, nasilne prosvjede. Naime, nakon što je 14. srpnja arapski napadač upravo u Starom Jeruzalemu ubio dvojicu izraelskih policajaca, i to oružjem koje je prokrijumčario skriveno pod odjećom, izraelska je vlada odmah drugog dana postavila detektore metala kroz koje su prolazili svi koji su ulazili u zidinama opasano staro središte Jeruzalema. Za Palestince, ovaj je potez simbolizirao pokušaj Izraelaca da ostvare dodatnu kontrolu nad muslimanskim svetištem, posebno imajući na umu kako sama džamija Palestincima predstavlja simbol nacionalnog nadahnuća. Istovremeno, Izrael je tvrdio kako je postavljanje uređaja nužno da bi se osigurala sigurnost na jednom od sigurnosno najosjetljivijih mjesta na planeti. Od toga trenutka veliki broj Palestinaca jednostavno odbija doći na molitvu u kompleks, održavajući, molitve na ulicama Jeruzalema izvan zidina Starog grada. Ujedno, u sukobima koji su proteklih dana plamtjeli oko tog dijela Jeruzalema poginula su četiri Palestinca, kao i tri izraelska civila koji su izbodeni noževima. U ponedjeljak je UN-ov izaslanik za Bliski istok upozorio kako se sprema katastrofa ako se uskoro nešto ne učini i smire uzavrele strasti te zaustave prosvjedi i sukobi, i to do petka kada se muslimani u posebno velikom broju okupljaju na molitvi, i kada bi se mogli razbuktati sukobi golemih razmjera.
Mjesto koje svi dijele
Inače, samo područje starog Jeruzalema nalazi se pod posebnim sustavom uprave temeljenom na delikatnom sporazumu poznatom kao Status quo. Prema ovom sustavu, koji je na snazi već pedesetak godina, Izrael je odgovoran za sigurnost područja, dok samo upravljanje starim Jeruzalemom vodi Waqf, posebna religijska zaklada koju financira Jordan. Palestinci tvrde kako je postavljanje detektora metala prekršilo status quo. Početkom tjedna izraelskog premijera Netanyahua nazvao je telefonski jordanski kralj Abdullah kako bi pokušali doći do dogovora i smirivanja situacije. Očito je neki napredak postignut jer je izraelska vlada u utorak navečer donijela odluku o uklanjanju detektora metala, no uz poruku kako će u sljedećih nekoliko tjedana biti postavljene puno diskretnije mjere osiguranja koje se neće vidjeti, no koje će biti jednako učinkovite kao i sporni detektori. U tu svrhu Izrael će utrošiti oko 28 milijuna američkih dolara, no tvrde kako zbog toga nitko od posjetitelja starog Jeruzalema neće ni vidjeti kako se nalaze pod posebnom prismotrom. Ipak, kao da su ovim najavama nadolijevali ulje na vatru jer je Waqf pozvao sve vjernike da bojkotiraju svetišta i dolazak u stari Jeruzalem dok Izrael, kako kažu, “ne prestane sa svojim nasilnim ponašanjem u mjestu koje svi dijele”.
Izrael će utrošiti oko 28 milijuna američkih dolara na puno diskretnije mjere osiguranja koje se neće vidjeti, no koje će biti jednako učinkovite Najave izraelskih vlasti nisu smirile stanje u gradu. Dapače, kao da su nadolijevale ulje na vatru