Svaka destinacija odlučuje kakav turizam želi, ali nisam za drastično kažnjavanje turista
Nedostatak radne snage poslodavci u turizmu mogu ublažiti ako zaposlenicima osiguraju kvalitetne uvjete rada, pristojna primanja i radnu satnicu, dobar smještaj...
Sezona protječe u velikom stilu. Špica, s nešto više od milijun gostiju svakog dana, počela je već 18. srpnja, tjedan dana ranije nego lani. Veliki požar na splitskom području, koji je svakako bio iskušenje i za turizam, pomalo se zaboravlja. U tom je trenutku, inače, na splitsko-dalmatinskoj obali bilo oko 170.000 turista, a u samom Splitu, Omišu, Podstrani i Dugom Ratu nešto manje od 40.000, no kako ističe ministar turizma Gari Cappelli, koji je na naša pitanja odgovarao pismeno, nema informacjia da je bilo prekidanja odmora i prijevremenih odolazaka naših gostiju.
Srpanj je odličan, od početka mjeseca do 25. srpnja bilo je 3,6 milijuna gostiju, devet posto više nego lani, dok su noćenja u plusu čak 18 posto. Što prognozirate do kraja 2017. i može li se tako dobra sezona ponoviti dogodine?
S obzirom na sve dosadašnje najave i kvalitetno odrađenu pripremu, turistička godina 2017. protječe prema svim očekivanjima. Vjerujem da će se ovako odlični rezultati nastaviti do kraja godine s obzirom na najave koje imamo za posezonu. Naime, na razini cijele 2017. godine očekujem rast turističkog prometa oko deset posto. S obzirom na investicije u turizmu u ovoj i idućoj godini, koje će rezultirati dodatnim smještajnim kapacitetima, vjerujemo da će se i dogodine nastaviti pozitivan trend rasta turističkog prometa. Goste ove sezone u Hvaru dočekuju kazne od 500 do 700 eura ako se gradom šeću u kupaćem kostimu, jedu ili spavaju na gradskim ulicama. Nisu li te kazne neprimjereno visoke? Hvar nije prvi, za sličnim mje- rama posegnuli su još prije Novalja i Dubrovnik. Očito je da to nije zbog većine i, nazovimo ih, običnih gostiju, već zbog incidenata razuzdanih partijanera. Zar to ne bi trebala u tišini rješavati policija umjesto da se turistička mjesta dodatnim kažnjavanjem kockaju svojim imidžem otvorenih, gostoljubivih domaćina? Svaka destinacija sama određuje kakav turizam želi razvijati na svojem području, bilo da je riječ o obiteljskom, luksuznom, zabavnom i slično, a u skladu s time jedinice lokalne samouprave kreiraju turističku politiku, odnosno pravila ponašanja te ostala prava i obveze lokalnog stanovništva i turista na tom području. Svakako da donesena pravila moraju biti u skladu s Ustavom i važećim zakonima Republike Hrvatske, čega se lokalne samouprave, vjerujem, i pridržavaju. Kao ministar turizma želim poručiti da su svi turisti dobrodošli u Hrvatsku, ali da se na prostoru Republike Hrvatske trebaju pridržavati važećih zakona, propisa i ostalih pravila. Osobno nisam za rigorozna kažnjavanja, već za diplomatska rješenja – upozorenje uz uvijek prisutan osmijeh. Turizam se od ulaska u EU bori s manjkom radne snage i neće svi turisti s odmora otići zadovoljni uslugom na Jadranu... Priznajete da će taj dio, kako ste jednom rekli, malo “škripiti” ovog ljeta, ali i da imate spremne i kratkoročne i dugoročne mjere. Možete li konkretno reći kako će to biti riješeno? U hrvatskom turizmu izravno ili neizravno zaposleno je oko 150.000 ljudi. U ovom trenutku nesporno je da postoji problem nedostatka radne snage. Problem nije od jučer, ali svakako je kulminirao ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, kada je hrvatsko tržište rada postalo dijelom tržišta rada zemalja članica EU, što je za posljedicu imalo odlazak velikog broja kvalitetnih djelatnika na rad u inozemstvo. Ministarstvo turizma svakako će nastaviti s poticanjem obrazovanja u turizmu kroz programe nepovratnih potpora koje provodimo, ali i realizacijom regionalnih centara kompetencija za ugostiteljstvo i turizam koji bi nudili potrebna stručna znanja i vještine, mogućnosti prekvalifikacije, dokvalifikacije i sl. te na taj način stvarali kvalitetan i potreban kadar za rad u turizmu.
Iznenađuje me protivljenje hotelijera jer boravišna pristojba poskupljuje za samo jednu kunu, a taj će novac biti usmjeren u razvoj i promociju
Ove godine otvoreno je četrdesetak novih ili preuređenih hotela, ali gosti ne dolaze zbog toga. Turizam čine ljudi, domaćini, a oni su plaćeni slabije od prosjeka. Pokušavate li reći poslodavcima da će imati manje problema s radnicima ako ih budu bolje plaćali?
Nedostatak radne snage u turizmu nije samo izazov ove Vlade već svih dionika turističkog sustava, osobito poslodavaca u turizmu koji su svojim zaposlenicima dužni osigurati kvalitetne i adekvatne uvjete rada, od pristojnih primanja, radne satnice, slobodnog dana u tjednu, smještaja, godišnjih ugovora itd. Svi dionici u turizmu, privatni i javni sektor, moraju dati svoj doprinos u stvaranju uvjeta koji će moći privući kvalitetne radnike, ali i učiniti rad u turizmu privlačnijim svima.
U pripremu 2017. turističke su kompanije investirale stotinjak eura više nego lani, imate li informacija što pripremaju za 2018.?
Prema dosadašnjim informacijama s terena, iduće bi godine investicije u turistički sektor trebale biti na razini ovogodišnjih, odnosno oko 800 milijuna eura. U tijeku je anketa koju provodi Ministarstvo turizma pa ćemo na jesen na temelju dobivenih podataka imati detaljniji uvid u to što nas iduće godine očekuje po tom pitanju.
Dogodine bi, kako predlažete, naše turiste trebala dočekati i kunu skuplja boravišna pristojba. To je prvo poskupljenje nakon zamalo dva desetljeća, ali protivnika je more. Da ostane sedam kuna, traže Udruga poslodavaca u hotelijerstvu, Kamping udruženje Hrvatske, istarsko Turističko vijeće... Zašto im je ta jedna kuna po noćenju, koju ne plaćaju oni, nego gosti, toliko sporna?
Svaka odluka ima svoje protivnike, čak i kada svima donosi korist. Ovakva reakcija hotelijera ipak je pomalo iznenađujuća s obzirom na to da je riječ o simboličnom povećanju od jedne kune koja će dodatno biti usmjerena u razvoj i promociju turističkog proizvoda, drugim riječima, ponovno se, izravno ili neizravno, vraćaju turističkom sektoru. S predloženih osam kuna još uvijek smo najjeftiniji u odnosu na nama konkurente zemlje. Npr., u Italiji se raspon boravišne pristojbe kreće od dva do sedam eura, u Lisabonu jedan euro, u Španjolskoj od 0,45 do 2,25 eura, u Austriji od 0,15 do 2,18 eura, resort u Bugarskoj 6,27 eura, u BiH jedan euro itd. Sredstva će se, naime, ulagati u promociju, razvoj turističke ponude, poticanje događanja u destinaciji poput brojnih glazbenih festivala, sportskih turnira te jačanje kompetencija i profesionalizaciju zaposlenika, što će pridonijeti rastu konkurentnosti turističkog proizvoda na lokalnoj i nacionalnoj razini, a samim time u konačnici donijeti i veće prihode od turizma, što nam je svima i u interesu. Strateški cilj Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice je razviti i pozicionirati Hrvatsku kao aviodestinaciju i to posebice u predsezoni i posezoni jer ćemo na taj način moći govoriti o potpunoj turističkoj godini, a ne samo sezoni. Dio financijskih sredstava povećanjem boravišne pristojbe namjenski će se utrošiti na suradnju s avioprijevoznicima i povećanje broja letova prema svim hrvatskim zračnim lukama. Poznato je da se snažno okrećemo prema tržištu Dalekog i Bliskog istoka. Osim toga, svi korisnici sredstava, a boravišna pristojba raspoređuju se lokalnim turističkim zajednicama, turistički nerazvijenim područjima, Crvenom križu, Hrvatskoj turističkoj zajednici, nacionalnim parkovima itekako su suglasni s povećanjem visine boravišne pristojbe.
Neki od njih prvo žele vidjeti kako će izgledati prijedlozi novih zakona o boravišnoj pristojbi i turističkim zajednicama. Niste prvi ministar koji je to obećao, ali zasad nema informacija da ćemo tako skoro dobiti nove zakone. Zašto to ide tako sporo?
Navedeni zakoni vrlo su kompleksni te je za njihovu pripremu i donošenje potreban kvalitetan i detaljan dijalog sa svim dionicima u turizmu. Npr. najavljene mogućnosti da gradovi i općine sami određuju visinu boravišne pristojbe rješavat će se novim zakonom o turističkoj pristojbi koji je u pripremi i koji će biti u široj raspravi u idućih sedam do osam mjeseci te će proći više čitanja u Hrvatskom saboru. Bit će to stvarni doprinos decentralizaciji Hrvatske kroz financijska sredstva o kojima će odlučivati jedinice lokalne samouprave u dogovoru sa svim dionicima turizma (hotelijerima, udrugama, itd.) na svom području.
Puno otpora izazvala je i izmjena pravilnika o zapošljavanju u turističkim zajednicama jer ste kao uvjet za direktorsku poziciju izbacili iskustvo u turizmu. Je li točno da ste po tom pitanju spremni poslušati struku?
Struka, zainteresirana javnost i cijeli turistički sustav naš su vjeran partner čije smo prijedloge uvijek spremni poslušati, a i prihvatiti one koji su konstruktivni. Upravo je zato navedeni pravilnik bio mjesec dana na javnoj raspravi nakon koje smo uvažili određene prijedloge te napravili dodatne izmjene. Prema tim izmjenama, iskustvo u turizmu i dalje ostaje jedan od glavnih kriterija za direktore na svim razinama u Hrvatskoj i inozemstvu, međutim kod općina i gradova korigirat ćemo dosadašnju praksu i neće biti potrebno iskustvo na upravljačkim ili rukovodećim poslovima, već iskustvo rada u turizmu. Time želimo dati priliku mlađim i perspektivnim osobama s odgovarajućim znanjima i iskustvom da se jave na natječaj i da ostanu živjeti i raditi u svojim sredinama, posebno kada je riječ o općinama, manjim gradovima i otocima. Na ovaj način želimo potaknuti naše mlade stručne ljude da se ne iseljavaju, već da ostanu u svojim mjestima i da postanu dio uspješne hrvatske turističke priče. Želimo stvoriti temelje za kreiranje novih turističkih projekata te na taj način potaknuti razvoj lokalnih zajednica.
Na mjesto direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice sjeo je novoizabrani Kristijan Staničić. Je li točno da je među sedam kandidata, koji su se javili na natječaj, vaš osobni favorit bilo drugo ime?
Među prijavljenim kandidatima bilo je izvrsnih osoba s respektabilnim životopisima za koje sam siguran da će pronaći svoje mjesto unutar turističkog sustava. Drago mi je da je odabran Kristijan Staničić kojega dobro poznajem i za kojega mogu reći da se radi o istinskom profesionalcu s dugogodišnjim iskustvom rada u turizmu i siguran sam da će dati veliki zamah daljnjem pozicioniranju Hrvatske kao jedne od najatraktivnijih turističkih destinacija. Te vrijednosti prepoznala je i struka, a tome u prilog ide i činjenica da je direktor Staničić izabran jednoglasnom odlukom Turističkog vijeća.
Čeka ga dosta posla, zaokret u promociji i među ostalim, izbor novog slogana. Jeste li već razgovarali s njim o tim temama?
Ono što želimo, a iskustva s terena to samo potvrđuju, specifična je turistička promocija Hrvatske prilagođena različitim tržištima. Rezultati turističkog prometa dosadašnjeg djela turističke godine potvrda su da Hrvatska postaje prava cjelogodišnja destinacija. Moja preporuka je da se slogan “Full of Life“ne ukida, već da on ostane i koristi se prigodno, po potrebi. Taj slogan je od dijela struke pozitivno ocijenjen i on je dobar za npr. korištenje u glavnom, ljetnom djelu turističke godine. Hrvatski turizam ima veliki potencijal za daljnji rast i razvoj i siguran sam da ćemo zajedničkom suradnjom učiniti Hrvatsku još konkurentnijom i prepoznatljivijom na svjetskoj turističkoj karti.
A o preseljenje ureda HTZ-a s Iblerova trga i spajanja s Ministarstvom turizma na nekoj trećoj lokaciji? Vi ste o tome razmišljali...
Svakako da bi bilo učinkovitije da su Ministarstvo turizma i Hrvatske turistička zajednica smješteni na istoj lokaciji. Ministarstvo državne imovine treba izvidjeti koje su nam mogućnosti preseljenja pronalaskom određenog adekvatnog prostora, ali koji nikako ne bi uzrokovao dodatne troškove po državni proračun.
Imate li u novom direktoru HTZ-a istomišljenika što se tiče razvoja turizma u unutrašnjosti zemlje, što je vama jedan od prioriteta?
Razvoj kontinentalne Hrvatske jedan je od prioriteta Vlade Republike Hrvatske, a razvoj kontinentalnog turizma jedan je od mojih glavnih ciljeva u mandatu. Mislim da je svatko svjestan da je hrvatski turizam integralni proizvod obale i kontinenta i da bez kontinenta ne možemo govoriti o cjelogodišnjem turizmu. Kao što sam već spomenuo, siguran sam da ćemo zajedničkom suradnjom učiniti cijelu Hrvatsku, a samim time i kontinentalnu Hrvatsku još konkurentnijim i uspješnijim.
Iskazali ste se s pet milijuna kuna za razvoj cikloturizma, dajete i potpore za turističku infrastrukturu, kako još namjeravate razigrati turizam na kontinentu?
Tako je, ove godine smo osim kroz sredstva iz Fonda za razvoj turizma, namijenjena poboljšanju cikloturističke infrastrukture, osigurali i dodatnih pet milijuna kuna za poticanje cikloturizma na kontinentu. Isto tako, u sljedećem ćemo razdoblju kod definiranja određenih potpora poseban naglasak stavljati i na kontinent. Osim toga, podržavamo inicijativu održavanja Dana hrvatskog turizma iduće godine u Slavoniji, što bi sigurno dodatno u turističkom segmentu stimuliralo kontinent i vrijedne dionike u turizmu kontinentalne Hrvatske.
Znate li tko je Vjera Matulić i što su Iznajmljivači sa srcem?
Znam, Bračanka velikog srca, koja je pokrenula inicijativu da naši, kako je nazvana njihova Facebook-grupa, Iznajmljivači sa srcem, besplatno ugošćuju obitelji s bolesnom djecom.
To je jedna od ljepših priča u domaćem turizmu ovog ljeta, imate li neku poruku za sve koji su se uključiti u tu akciju?
Da, to je jedna uistinu prekrasna inicijativa i pokazatelj kako turizam u svojoj suštini čine čovjek i gostoljubivost. Svatko tko ima mogućnosti neka se pridruži ovoj ideji i na taj način ćemo još jednom dokazati da su Hrvati dobri domaćini i ljudi velika srca koji su uvijek spremni pomoći.