Teško do mira s 1300 naoružanih frakcija

Iako su čelnici dviju zaraćenih strana u Libiji, s istoka i zapada zemlje, odmah nakon pojedinačnog sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom dogovorili prekid vatre i okončanje građanskog rata, teško je vjerovati da će postignuti dogovor biti i proveden. Libijski građanski rat počeo je još 2011. godine kada je koalicija pet zemalja, među kojima su bile Sjedinjene Američke Države, Francuska, Velika Britanija, Kanada i Italija, pokrenula napade na Libiju nakon kojih je srušen režim Moamera Gaddafija. Zašto je teško danas vjerovati u mir? Predsjednik predsjedničkog vijeća u Tripoliju Fayez Sarraj, kojeg priznaje EU, i zapovjednik Libijske narodne vojske general Halif Haftar, kojeg trenutačno smatraju najmoćnijim čovjekom Libije, a podržavaju ga Rusija i Egipat, bivši Gaddafijev časnik koji ima i američko državljanstvo i punih je 20 godina radio za CIA-u, dogovorili su sve detalje kako zaustaviti sukobe i povratiti mir i stabilnost Libije. Dogovoreno je osnivanja zajedničke libijske vojske, razoružavanje svih paravojnih formacija kao i promjena ustava prema kojemu će Libija biti sekularna država te raspisivanje izbora. Međutim, ni Saraj ni Haftar nemaju potpunu kontrolu nad Libijom, zemljom u kojoj je više od 1300 različitih naoružanih skupina i frakcija i na desetke plemena među kojima već dugo vladaju nesnošljivost, rat, sukobi i krvna osveta, te svako od njih ima kontrolu bar nad jednim gradom ili selom. Bit će ih teško razoružati jer u zemlji vlada anarhija, zbog čega analitičari vjeruju da će biti gotovo nemoguće povratiti mir i stabilnost u toj afričkoj zemlji.

Libija je puna različitih plemena, a svako od njih drži bar jedan grad ili selo