Društvo s više sloboda, ma više privatnih tvrtki, a ma

Za slobodne ljude i slobodno tržište – geslo je novog medija, portala Liberal.hr, koji je iz malog bloga inicijatora Marija Nakića prerastao u medij koji dnevno čita više od 20 tisuća ljudi. Posjećenost i njezin rapidan rast medija koji propituje ekonomske i političke dogme proizašle iz postkomunističkog društva koje i dalje nije spremno na liberalnu demokraciju europskog tipa, indikacija je da se u Hrvatskoj stvorila kritična masa građana koji vjeruju u liberalnu ideju. Liberal.hr nije jedini ni usamljen na tržištu ideja u Hrvatskoj, već su posljednjih nekoliko godina pojedinci, koji uvjeravaju da država mora biti otvorenija za različitosti te manje utjecati na ekonomiju, sve glasniji i popularniji. Udruga Lipa, udruga poreznih obveznika s projektima brojača javnog duga i Dana porezne slobode otvorila je pitanje proračunske odgovornosti i transparentnosti, privatni poduzetnik Nenad Bakić naučio je Hrvate što je dioničarski aktivizam i koliko je bitan, a Romano Bolković medijskim radom cijeli radni vijek širi granice sloboda i nameće nove trendove. Prepoznali su to liberali koji na liberalizam gledaju iz različitih kutova, ali povezuje ih to što žele društvo s više sloboda, manje opterećeno prošlošću, više privatnih tvrtki i poduzetničkih ideja, a manje državne intervencije.

Preventiva revolucije

Pritom vjeruju da u kontekstu solidarnosti država mora biti korektiv i da treba zadržati tekovine poput svima dostupnog obrazovanja i zdravstva uz veći nivo odgovornosti prema troškovima. Nisu politički organizirani, a u razgovoru s njima došli smo do zaključka da i nije presudno organizirati se u političku stranku kako bi se djelovalo i mijenjalo društvo, već da ova skupina ljudi misli kako puno veći utjecaj od političke stranke na stvarne promjene mogu raditi sustavnim pritiskom u obliku svježih ideja. Kad smo Nenada Bakića, kojeg je Večernji list izabrao za osobu godine zbog aktivizma i filantropije, upitali što za njega znači liberalizam, opisao ga je kao slobodarstvo. – To se odnosi kako na društvene procese, tako i gospodarstvo. Kod nas se često pogrešno misli da se društvene slobode mogu ostvariti bez slobodnog gospodarstva. No, čim je zemlja siromašnija, i druge slobode su manje, a konceptualno je teško zamisliti jedan vid sloboda bez drugih, odnosno sada ih privremeno vidimo samo u nekim zemljama, prvenstveno Azije – kazao je Bakić. I Romano Bolković opisuje liberalizam kao slobodarstvo, a naglašava da je naročito pogrešno stavljati u kontekst liberalizma pojam “revolucija” jer je nastao upravo kao preventiva revolucionarnim pokretima. – Samo utopisti mogu povjerovati da je moguća ekonomska emancipacija, a da se ne dogodi i politička emancipacija – citira Bolković profesora Danila Pejovića koji je tu misao napisao još 1972. u nekim drugim političkim vremenima, mada i danas ona u kontekstu našeg društva stoji, dodajući da mlađa generacija koja će oblikovati javno mnijenje idućeg desetljeća ima više hrabrosti i uviđa da je nužno ući u vrstu političke borbe da bi se dogodila emancipacija. – Za mene je liberalizam antipod crnom i crvenom kolektivizmu koji su obilježili 20. stoljeće. A kako je Hrvatska još uvijek u 20. stoljeću, ovdje i dalje traje borba crvenih i crnih koje smo taoci. Riječ je o lažnoj dihotomiji kojom su naša ljevica i desnica pokušale uvjeriti obične ljude da im svaka od njih nudi alternativu onom drugom kolektivizmu, a zapravo je riječ o jeftinom triku na koji je narod nasjeo i sudjeluje u toj farsi. Liberalizam u Hrvata ima tradiciju, a Liberal.hr i druge liberalne platforme nastojat će je oživjeti i jednoga dana možda stvoriti šanse da neka nova liberalna politička snaga Hrvatsku povede u pravom smjeru – jasan je Thomas Bauer, jedan od autora na Liberal.hr i suvlasnik agencije Grizli koji osjeća jačanje popularnosti liberalne pozicije u hrvatskom društvu. Političkih je zastupnika klasičnog liberalizma malo je, upozorava Bakić jer, smo u mentalnoj tranziciji najsporiji od svih zemalja nove Europe, pa i političari dolaze iz tog metalnog antitržišnog sklopa. – Političari se žele svidjeti što širem krugu, pa tako uvijek u liberalne stavove umješavaju etatizam, koji smatraju da je kod nas vrlo popularan. To se povezuje, pa populistički političari narod uvjeravaju da ga “štite” od tržišta tako uspješno da su nas prestigle sve zemlje nove Europe, usprkos našoj ogromnoj rentnoj poziciji na Jadranu. No, popularnost Liberal.hr dokazuje da je došlo vrijeme za liberalne ideje – ljudi su počeli razmišljati. U tom kontekstu se i otvara prostor za liberalnu stranku kakve postoje svuda u razvijenom svijetu, koja ne mora imati veliki postotak, ali može biti prevaga, glasački i idejno – uvjeren je Bakić koji vjeruje da u političkoj areni ima mjesta za liberale iako se doima da nemaju glasačku mašineriju. Da je tako, ilustrira Davor Huić, predstavnik udruge Lipa bivši savjetnik bivšeg premijera Tihomira Oreškovića, i to uspjehom HSLS-ova iznimno liberalnog programa na parla-