U EU OD 2018. VIŠE NEĆE BITI VAŽNI SAMO NACIONALNI INTERESI

Sukob između Europske komisije (EK) i bivših istočnoeuropskih zemalja na čelu s Poljskom i Mađarskom se zaoštrava. EK je pokrenuo pravni postupak protiv Poljske zbog poljske pravosudne reforme koju Bruxelles ocjenjuje ne samo opasnom za samostalnost sudstva već i protivnom sporazumima Europske unije. Prema novom poljskom zakonu, ne samo što bi ministarstvo pravosuđa moglo postavljati i otklanjati suce već se uvodi i različita dobna dob za odlazak u mirovinu za žene (60 godina) i muškarce (65 godina). A to je u sukobu ugovorom o funkcioniranju EU. Zbog toga je EK predložio državama članicama EU kažnjavanje Poljske pokretanjem procedure iz članka 7., kojim se članici oduzima pravo glasa u Vijeću EU. Dakle, moglo bi se dogoditi, što se do sada nije nikada primijenilo ni protiv jedne države članice, da se Poljskoj oduzme pravo glasa u Vijeću EU. No ta prijetnja može završiti i kao debakl EU jer sve ostale članice moraju jednoglasno odlučiti o oduzimanju prava glasa. Mađarska, koja je također u sukobu s EU, ali zbog kvota migranata, već je najavila potporu Poljskoj, što znači da neće doći do izglasavanja

Prema novom poljskom zakonu, ministarstvo pravosuđa moglo bi postavljati i micati suce

oduzimanja prava glasa Poljskoj. Istina, EK je dao Varšavi mjesec dana za odgovor na proceduru. Dakle, tek će se tada krenuti u daljnji postupak, a na kraju bi se moglo završiti i na Sudu pravde EU. I tradicionalni poljski saveznik, SAD, upozorava vladu u Varšavi kako u demokracijama sudska vlast mora biti neovisna. U praksi ima slučajeva uplitanja jedne u drugu vlast, ali to ne smije biti ozakonjeno. Poljska, Mađarska, Češka... protive se i preuzimanju izbjeglica iz Italije i Grčke. Rim od toga ne pravi neki protupoljski slučaj. U talijanskim medijima zbog poljskog protivljenja kvotama izbjeglica ne stvara se antipoljsko raspoloženje. Drži se kako se sva pitanja trebaju rješavati u okviru EU. Čini se kako se sve ostavlja za jesen, odnosno za razdoblje poslije njemačkih izbora, a onda će doći do promjena – od pravila za schengensku zonu, izmjena Dublinskog sporazuma o davanju azila izbjeglicama... EU bi od 2018. trebao postati ne postblokovski (što je još i sada), već ući u razdoblje u kojem više neće biti važni isključivo nacionalni interesi.