Ispriku ne očekujem, ali tražit ću pravdu
Komisija njemačkog sveučilišta nije ustanovila znanstveni prekršaj, prijepori o etici ostaju
Zaključak interne istraživačke komisije Sveučilišta u Augsburgu jasan je i nedvosmislen: u mom slučaju nema znanstveno neprimjerenog ponašanja
Predsjednica Sveučilišta u Augsburgu prof. dr. Sabine Doering-Manteuffel pismom je obavijestila Pavu Barišića o nalazu interne komisije U povodu objave bivšeg ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića kako je od predsjednice Sveučilišta u Augsburgu prof. dr. Sabine Doering-Manteuffel dobio pismo koje ga ekskulpira optužbi za plagijat, očitovao se i prof. dr. sc. Ivan Đikić koji je zajedno s prof. dr. sc. Jurom Zovkom i uputio na mogućnost Barišićeva autoplagiranja. “Prema dosadašnjim spoznajama, glavni problem u izradi doktorata gospodina Barišića jest kopiranje i prevođenje paragrafa iz njegova magisterija te objavljenih znanstvenih radova u Hrvatskoj za izradu njegovog doktorata u Njemačkoj, a bez citiranja originalnog izvora istih članaka unutar doktorata. Na taj način stekao je dvije akademske titule: magisterij i doktorat za gotovo identičan znanstveni doprinos. Takav postupak, poznat pod nazivom ‘autoplagijat’, nije u skladu s etikom u znanstvenom radu, jer se objavljeni izvorni znanstveni rad neistinito još jednom prikazuje kao izvorni znanstveni rad”, navodi prof. Đikić u svojem priopćenju i dodaje kako se Sveučilište u Augsburgu u svom postupanju u vezi s nepoštenjem u znanstvenom radu oslanja na preporuke Deutsche Forschung Gemainschaft (DFG) (organizacija za potporu znanstvenih istraživanja).
Neetičnost u znanosti
– U preporukama DFG-a nije obrađen autoplagijat kao vrsta neetičnog postupka u znanosti, u čemu DFG kasni za najnovijim europskim dokumentima o znanstvenoj čestitosti. Shodno tome, pismo predsjednice Sveučilišta u Augsburgu prof. dr. Sabine Doering-Manteuffel nigdje i ne spominje odluku o autoplagijatu gospodina Barišića – navodi dr. Đikić te ustvrđuje kako “gospodin Barišić namjerno ističe autoplagiranje kao glavnu temu u hrvatskim medijima jer zna da za to ne može biti okrivljen u Njemačkoj”. – U isto vrijeme izbjegava govoriti o konkretnim problemima s necitiranjem prije objavljenih radova
Drago mi je da je obavijest iz Augsburga potvrdila integritet prof. dr. sc. Pave Barišića i neutemeljenost hajke ANDREJ PLENKOVIĆ premijer
koji su uočeni u izradi njegova doktorata – kaže jedan od najvažnijih hrvatskih znanstvenika. Dodaje kako je Barišić već nekoliko puta iznio u javnost informacije o “njemu poznatom identitetu” osoba koje su ga prijavile Sveučilištu u Augsburgu. – Identitet prijavitelja ili “zviždača” u etičkim postupcima zaštićen je na sveučilištima u Njemačkoj, kao i u mnogim drugim demokratskim zemljama koje su odane poštivanju etičkih vrijednosti. Gospodin Barišić javnim objavljivanjem imena prijavitelja, s pozicije ministra u veljači 2017., kao i sadašnjim javnim istupima opetovano pokazuje svoje nepoznavanje osnovnih principa akademske etike, a da o nedostatku njegove brige za budućnost etičkih postupaka u Hrvatskoj, kao bivšeg ministra znanosti i obrazovanja, i ne govorimo. Čuvanje identiteta prijavitelja u uskom krugu osoba odgovornih za provođenje etičkih postupaka neophodno je kako bi osobe koje uoče nepravilnosti mogle bez straha za svoj profesionalni i privatni život prijaviti sumnju u neetičko djelovanje te tako osiguravati vjerodostojnost znanosti i doprinositi kontinuiranoj izgradnji kvalitetnijeg društva – kaže Đikić.
Slučaj Schlessinger
Navodi da je sličan medijski pristup bio i kod potvrđenog plagiranja američkog filozofa Schlessingera od gospodina Barišića. – Prijavu za plagiranje koju su protiv Barišića 2011. podnijela četvorica filozofa Sveučilište u Splitu odbacilo je bez ikakva obrazloženja, no nakon što je Schlessinger i osobno potvrdio da je njegov rad plagiran, tadašnji ministar Barišić osobno se ispričao Schlessingeru zbog navodne tipografske pogreške. Nakon toga je i Saborski odbor za etiku u znanosti potvrdio da je taj rad gospodina Barišića prema etičkim normama plagijat. Nakon toga je gospodin Barišić napao članove odbora koji su utvrdili postojanje plagijata. Stoga mislim da je i u ovom slučaju grešaka u izradi doktorata potrebno da Sveučilište u Augbsburgu javno obznani svoje nalaze i tek nakon toga ćemo moći reći postoje li etičke greške u izradi doktorata gospodina Barišića ili ne, završava Đikić. Podsjećamo kako je dr. Đikić zatvorio svoj laboratorij na Sveučilištu u Splitu te je prekinuo svoje djelovanje u Hrvatskoj zbog izjava rektora Šimuna Anđelinovića da je u sukobu interesa jer su na istoj katedri njegov kum i kumova supruga. Javnosti i premijeru Plenkoviću tada je poručio da ipak namjerava nastaviti borbu protiv plagiranja u Hrvatskoj.