SAUDIJCI: DRAGI HODOČASNICI, VAŠ NOVAC MOŽE UĆI, ALI VI NE
ISLAMSKE ZEMLJE U OTVORENOJ POBUNI PROTIV ARABIJE
U svetištu Meka koje leži u uskoj dolini Wadi Ibrahimu, oko 70 kilometara od obale Crvenog mora, prije više od 1400 godina rođen je Prorok
Sve više islamskih zemalja, nakon Irana, sada i Katar, traži internacionalizaciju svetišta Meke s obzirom na to da Saudijska Arabija radi pritisak na islamski svijet upravo preko tog svetišta. Poznato je da je hodočašće u Meku jedan od pet stupova islama. Onaj koji Meku ne posjeti – ne ide u raj.
Nevjernike zaustavljaju
Saudijska Arabija tu činjenicu koristi za politički pritisak na zemlje s kojima je u sukobu te se s njima obračunava preko hodočasnika – smanjuje njihov broj, ne izdaje vize, a prema onima koji uđu u zemlju ponašaju se kao prema građanima drugog reda. Iran, zbog učestalih sukoba sa Saudijskom Arabijom, već desetak godina pokušava ishoditi da Meka bude internacionalizirana te da je svaki musliman može slobodno posjetiti bez odobrenja saudijskog režima koji svakom muslimanu koji dolazi gleda krvna zrnca. Ovih dana na svojoj je koži te represivne i diskriminirajuće mjere osjetio i Katar, s kojim je Saudijska Arabija, pod optužbom da financira terorizam, prekinula sve diplomatske odnose. Katar je optužio Saudijsku Arabiju da politizira Meku i obratio se specijalnom izvjestitelju Ujedinjenih naroda za slobodu religije izražavajući zabrinutost zbog prepreka s kojima se suočavaju stanovnici Katara koji ove godine žele posjetiti Meku. Ministar vanjskih poslova Katara šeik Mohamed bin Abdulraman al-Tani tražio je internacionalizaciju svetog grada Meke što je razljutilo ministra vanjskih poslova Saudijske Arabije Adela al-Jubeira koji taj zahtjev smatra objavom rata Saudijskoj Arabiji. – Katarski zahtjev za internacionalizaciju svetih mjesta je čin agresije i deklaracija rata protiv kraljevine. Imamo pravo odgovoriti prema svakome tko bude pozivao na internacionalizaciju svetih mjesta – rekao je Jubeir misleći na Meku i Medinu. Saudijska Arabija jednostavno je prisvojila to muslimansko svetište i određuje tko može, a tko ne može dolaziti, što smeta drugim vjernicima. Jer, hodočašće je jedna od pet obveza svakog muslimana; samo teška bolest ili veliko siromaštvo mogu ga osloboditi te obveze. No tko obavi to često skupo i naporno putovanje smije pred svoje osobno ime staviti naslov hadži. U svetištu Meka koje leži u uskoj dolini Wadi Ibrahimu, oko 70 kilometara od obale Crvenog mora, prije više od 1400 godina rođen je Prorok. Iz godine u godinu dolaze milijuni muslimana iz svih zemalja u stari grad u oazi na Arapskom poluotoku, da bi sudjelovali u obredu. Hodočašće, hadž, pravi je doživljaj. Meka je još prije islama bila važno mjesto hodočašća. U unutrašnjem dvorištu Velike džamije stoji Kaba, “Alahova kuća”, kockasta zgrada s ugrađenim svetim Crnim kamenom, ciljem hodočašća. Tom su kamenu još davno pripisane čarobne snage. I gradski zdenac, Zemzem, odavno je poznat kao ljekovit. U predislamsko doba dolazili su hodočasnici iz cijele tadašnje Arabije u grad kako bi poljubili i dodirnuli sveti kamen, katkad i da trguju jer je u tom svetom okrugu vladao mir. Svake godine oko dva milijuna muslimana hodočasti u Meku kako bi ispunilo svetu dužnost hodočašća. Čim ugledaju Kabu u unutrašnjem dvoru Velike džamije, glasno viču: “Labbaika! Ovdje sam!” Podrijetlo Crnog kamena, obloženog srebrom i ugrađenog u južni dio Kabe, do danas je ostalo zagonetka. Geolozi ga smatraju meteoritom koji je prije nekoliko tisućljeća pao s neba, a muslimanski su vjernici sigurni da potječe iz rajskog vrta. Kažu da ga je Adam ponio kad je protjeran iz raja. Legenda kaže da je arkanđeo Gabrijel kamen kasnije dao Abrahamu, koji je na njemu sagradio hram u svetom okrugu oko Meke. U sveti grad smiju ući samo muslimani, ostale zaustavljaju na kontrolnim mjestima 15 km od grada; iznad Meke ne smiju letjeti zrakoplovi, nijedan “nevjernik” ne smije vidjeti središte islamskog svijeta. Hodočasnici koji sudjeluju u hadžu moraju se podvrgnuti strogom obredu: vrijeme hodočašća (zadnji mjesec islamske godine) i odjeća strogo su propisani; svi muškarci nose tradicionalnu hodočasničku odjeću, ihram, jer u svetom okrugu nema staleških razlika, osobito ne vanjskih. Svi se muslimani prije svakodnevne molitve moraju oprati vodom (u pustinji iznimno očistiti pijeskom). Voda s izvora Zemzema, neposredno uz Veliku džamiju, milijunima je hodočasnika jedina voda u kojoj se smiju oprati tijekom hodočašća. Triput godišnje tom vodom očiste i Kabu. Tijekom petodnevnih vjerskih dužnosti u Meki svi hodočasnici moraju biti odjeveni u bijelu odjeću; jednoličnost koja označava
Dva milijuna muslimana posjeti Meku godišnje. “Ovdje sam!”, viču uz Kabu
njihovu jednakost pred Alahom, bez obzira na društveni ili neki drugi položaj.
Redoviti neredi na ulicama
Osim glumaca, pjevača, novinara, vjerski obred u Meki obavljaju i poznati nogometaši poput francuskih nogometaša, igrača Real Madrida, Karima Benzeme te zvijezde i najskupljeg igrača Manchester Uniteda Paula Pogbe, ali i jednog od najboljih igrača Arsenala, Nijemca Mesuta Özila i igrača Barcelone, Turčina Arde Turana i mnogih drugih. Sveti grad Meka Saudijskoj Arabiji ne daje samo političku već i gospodarsku moć. Naime, Saudijska Arabija od hodočašća svake godine zarađuje između 15 i 20 milijardi dolara. Samo od žrtvovanja ovaca, što je obaveza, Saudijci zarade više od 700 milijuna dolara. Restorani, putničke agencije, aviokompanije i mobilni operateri zarade milijune, a vlada profitira zahvaljujući porezima. U svetom gradu Meki, rodnom mjestu islama, najviše su cijene najma nekretnina. Hoteli u blizini centralnog mjesta hadža noćenje naplaćuju i po 600 eura. Izuzetno visoke građevine rastu prema nebu iznad Meke nevjerojatnom brzinom. Stoljećima stare lokacije stoje uz luksuzne hotele u kojima većina hadžija sebi ne može priuštiti noćenje. Prodaja suvenira tijekom hadža još je jedan od unosnih poslova u Meki. Zbog politike Saudijske Arabije koju zadnjih 30-ak godina provodi nad zemljama u regiji, vječni mir, koji je nekoć vladao u svetom gradu, postao je krhak. U svetom islamskom gradu došlo je 1979. do krvavih okršaja između sigurnosnih snaga Saudijske Arabije i hodočasnika iz Irana. Tada je poginulo nekoliko stotina ljudi. U zadnjih 30-ak godina nije prošlo nijedno hodočašće bez sukoba i žrtava. Da je zahtjev nekih islamskih zemalja za internacionalizaciju svetišta Meke opravdan, dokazuje i činjenica kako je još 2005. umirovljeni američki general Ralph Peters, savjetnik bivšeg američkog predsjednika Georgea Busha i blizak suradnik bivšem ministru obrane Donaldu Rumsfeldu, govorio da će još krvi biti proliveno na Bliskom istoku i da bi muslimanski svijet bio zdraviji kada bi svetišta Meka i Medina bila internacionalizirana. Njima bi, po Petersovu viđenju, vladalo rotirajuće vijeće predstavnika iz najvećih svjetskih muslimanskih škola i pokreta “svete islamske države” – neka vrsta muslimanskog super Vatikana, gdje budućnost velike vjere može biti raspravljena, a ne već odlučena.