Kaznene prijave ne znače da su Rusi odustali od Agrokora
Dođe li do tužbi, one bi mogle imati negativne posljedice, tj. smanjiti vrijednost tvrtkama u koncernu kada ih se bude prodavalo, kaže konzultant Andrej Grubišić
U Agrokoru smatraju da širenje kaznenih prijava može biti samo protiv osoba, što također ne može omesti proces spašavanja koncerna Posljednji kredit Sberbanka od 100 milijuna eura odobren Agrokoru u veljači bio je okidač za podizanje kaznene prijave banke protiv Ivice Todorića. Rusi, ali i svi ostali saznali su da su financijska izvješća na temelju kojih je financiran Agrokor netočna. Rusi su uskočili s novim kreditom u vrijeme kada je Agrokor bio pred slomom i tražili su nakon aktivacije lex Agrokora da taj kredit ima prioritetni status u vraćanju dugova. Privremena uprava u Agrokoru nije na to pristala. Mjesec dana poslije Vlada je ponudila svim zainteresiranim vjerovnicima roll up, tj. prioritet u otplati starih dugova u visini u kojoj će financirati Agrokor svježim novcem, što tada Sberbank nije prihvatio, podnio je tužbu zbog tog modela, ali je ona na sudu odbačena. Rusi još pregovaraju hoće li sudjelovati ili ne u novom kreditu kroz roll up model.
Prodaja tvrtki – izvor novca
Kaznena prijava protiv Todorića nema nikakva učinka za proces u koncernu, a osobe bliske koncernu kažu da posljedice neće imati ni podnošenje kaznenih prijava protiv osoba odgovornih u bivšim upravama koncerna. Kaznenu prijavu protiv Todorića podnio je već Božo Petrov, stoga DORH već ima dvije prijave na temelju kojih istražuje ima li temelja da se poduzmu daljnje radnje i ima li temelja za tužbe. Da su Rusi ogorčeni na Ivicu Todorića, bilo je jasno još u intervjuu koji je za naš list dao drugi čovjek Sberbanka Maksim Poletajev prije dva mjeseca, a tada je i najavio podizanje tužbe protiv Todorića. No Poletajev je i tada rekao kako je bolje imati ‘mršavu nagodbu nego debelu tužbu.’ Nije isključeno da se na tom tragu želi postići dogovor s Vladom i izvanrednim povjerenikom. Vlada ih je već jednom odbila kada nije željela priznati značaj njihova kredita od 100 milijuna eura, koji je u tom trenutku spasio plaćanje dospjelih obveza. Iako neizravno, iz Vlade se čulo kako banka sama mora preuzeti odgovornost. Rusi nisu sasvim digli ruke, jer i dalje dolaze u Agrokorov toranj i sudjeluju u razgovorima s upravom. Nagodba bi za sve bila dobra jer, ako se Rusi odluče na tužbe koje bi obuhvatile tvrtke unutar koncerna, tada bi i mogao nastati problem jer će prodaja u tom slučaju biti otežana. A upravo je prodaja tvrtki glavni izvor novca kojim bi se u nagodbi podmirili vjerovnici.
Nagodba bolja za sve
Sugovornik iz Vlade kaže nam kako oni jesu za nagodbu, ali da imaju osjećaj da se Rusi zbog ogorčenosti na Ivicu Todorića ne zaustavljaju s pričama o tužbama. Kako objašnjava konzultant Andrej Grubišić, i svijet poznaje praksu u kojoj se dogovor postiže, ne zato što se tako priznaje krivnja, nego zato da se smanji šteta. Jer, nastavlja, to što su tvrtke iz koncerna Agrokor opterećene jamstvima nije toliki problem, no tužbe bi mogle biti. Tako se dodatno može smanjiti vrijednost tvrtki ili se čak može tražiti da se novac od prodaje stavi na poseban račun, a bio bi isplaćen ovisno o ishodu tužbe. Stoga tužbe i dugogodišnji procesi nisu nikome u interesu. A što se tiče prijava, forenzičari DORH-a ionako već više od tri mjeseca utvrđuju propuste u poslovnim knjigama. Odgovornost je na upravi, ali i na nadzornim odborima, pa u konačnici i revizorima koji su potpisivali izvješća.
Poletajev je za Večernji list rekao kako je bolja ‘mršava nagodba nego debela tužba’