Županije moraju imati veće ovlasti jer sve obavljamo efikasnije od države
Predsjednik zajednice županija Goran Pauk o novom prijedlogu zakona kojim se jača uloga županija te se predviđaju šire ovlasti regionalnih koordinatora
Puno govori činjenica da je prvi sastanak, u povijesti Hrvatske, između premijera i svih župana održan tek prošle godine u prosincu Premijer Andrej Plenković odlučio se minimalno dva puta godišnje sastajati sa županima, a posljednji se susret dogodio početkom srpnja u Požegi. Predsjednik zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk ponudio se da on i njegov Šibenik budu domaćini idućeg susreta u prosincu na kojem bi župani trebali Vladi pomoći pri usklađivanju višerazinskog upravljanja Hrvatskom.
Sabor je donio Strategiju regionalnog razvoja do kraja 2020., u kojoj su tri strateška cilja – povećanje kvalitete života, povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i zaposlenosti te sustavno upravljanje regionalnim razvojem. Vjerujete li u realizaciju ta tri cilja?
Naravno, jer sva tri cilja promiču dugoročni održivi razvoj. Strategija prvi put ozbiljnije predviđa povezanost projekata općina, gradova i županija s prioritetima razvoja centralne razine te potiče teritorijalnu suradnju. Vjerujem u realizaciju ciljeva jer su svi i više nego ostvarivi te će direktno utjecati i na demografsku politiku. Mislimo da će takav pristup smanjiti kontinuirani trend smanjenja broja stanovnika i zaustaviti iseljavanje. Ipak ne možemo očekivati da ti ciljevi budu ostvareni u kratkom vremenu. Od razrade i implementacije rješenja moraju proći minimalno dvije godine, tako da ćemo njihovu stvarnu realizaciju, odnosno rezultate vjerojatno moći vidjeti za četiri godine.
Osniva se Fond za regionalni razvoj, koliko koristi od njega imaju županije?
Strategija je dobro detektirala velike razlike u zdravstvu, prometnoj povezanosti i gospodarstvu županija. Najveće su razlike vidljive u dostupnosti usluga zdravstvene zaštite, broju timova opće medicine, udjelu socijalno ugroženog stanovništva i samom BDP-u. Prema statističkim podacima, BDP po stanovniku jadranske Hrvatske je 2008. bio za 39% niži od prosječnog BDP po stanovniku na razini EU 28, dok se 2015. ta razlika povećala na 45%. Istovremeno, BDP po stanovniku kontinentalne Hrvatske Fiskalna i funkcijska decentralizacija nije ničiji hir niti je ona izmišljena kako bi postojale županije. Ona je razlog činjenice da je Hrvatska najcentraliziranija država u Europi. Decentralizacija bi u svojoj osnovi povećala je 2008. godine bio za 36% niži od prosjeka EU, a 2013. se razlika povećala na 41%. Smatramo da će Fond te razlike smanjiti na najmanju moguću razinu te omogućiti ravnomjeran razvoj Hrvatske. Naravno da je to moguće jedino ako i dio nadležnosti doživi potpunu decentralizaciju. Uskoro možemo očekivati i konkretne aktivnosti jer Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU trenutačno radi na Prijedlogu nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju. Novim prijedlogom jača se uloga županija kao nositelja regionalnog razvoja te se predviđaju šire ovlasti i obveze regionalnih koordinatora u smislu obavljanja poslova i koordinacije strateškog planiranja te pripreme i praćenja provedbe projekata na razini županija, gradova i općina. Ti koordinatori djeluju kao produžena ruka Ministarstva u dijelu strateškog planiranja i upravljanja razvojem.
Zajednica županija održala je zajedničku sjednicu s Vladom, a sljedeći put vi ćete biti domaćin u Šibeniku. Što ti sastanci donose županima?
Puno govori činjenica da je prvi sastanak, u povijesti hrvatske države, između predsjednika Vlade i svih župana održan prošle godine u prosincu. Mnogi imaju nešto za reći o regionalnom razvoju Hrvatske, županijama i njihovom djelovanju, ali rijetko kad se za mišljenje pita baš one o kojima se govori. Do sada se činilo kako živimo u dva paralelna svijeta, no premijer i ministri pokazali su kako imaju sluha za jedinice lokalne i područne samouprave te su spremni na partnersku suradnju. Do sastanka u Šibeniku očekujemo da budu spremne već neke konkretne mjere funkcionalne decentralizacije.
Koliko je realno očekivati da će se poštovati prijedlozi župana pri izradi državnog proračuna?
Partnerski odnos podrazumijeva kompromise i međusobno poštovanje. Neki od naših prijedloga već su usvojeni, a o nekima je potrebno dodatno pregovarati. Hrvatska zajednica županija podržava prijedlog pojednostavnjena modela financiranja sa sadašnjih pet na jedan jedinstveni model raspodjele poreza na dohodak, kao i da se porez na dohodak s osnova kamata na štednju usmjeri potpuno na jedinice lokalne i područne samouprave. Također podržavamo da se financiranje decentraliziranih funkcija potpuno izdvoji iz poreza na dohodak te se financira iz drugih prihoda. Predlažemo da se novim zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave poveća udio županija na 20% uz smanjenje udjela za fiskalno izravnanje na 20% te da se i u stvarnosti provede fiskalna decentralizacija svih “decentraliziranih” funkcija koje su prenesene županiji, putem novih izvora financiranja za njih, u kojima bi županije imale svoje udjele.
Izlaskom Mosta iz Vlade prestaju i priče o regionalnom preustroju Hrvatske. Mislite li da je postojeće stanje po tom pitanju zadovoljavajuće ili bi ipak trebalo uvesti neke promjene, ali ne tako radikalne kao ukidanje županija?
Premijer Plenković u Požegi je jasno kazao da županije vidi kao nositelje regionalnog razvoja. To je podcrtalo i izlaganje ministrice Gabrijele Žalac. Nemoguće je bilo koji europski model jednostavno potezom pera precrtati na Hrvatsku. Svatko tko misli da možemo „prepisivati“tuđe reforme sigurno nije ni jedan dan stvarno živio s našim općinama, gradovima i županijama. Županijama treba dati dodatne ovlasti jer smo sve preuzete nadležnosti do sada obavili efikasnije od državne razine.