Moj dio teksta tematizira djetinjstvo Mate Parlova
Teatar Ulysses priprema predstavu “Buđenje šampiona” u kojoj je jedan od autora teksta i Tomislav Zajec
U mom slučaju do suradnje je došlo na direktan poziv redatelja Aleksandra Švabića. Dojmio mi se njegov entuzijazam i energija Denis Derk Nagrađivani i hvaljeni hrvatski dramatičar i književnik Tomislav Zajec jedan je od četiri autora teksta drame “Doručak šampiona” koja će biti pretpremijerno izvedena na tvrđavi Minor na Malom Brijunu 11. kolovoza kao dio programa kazališta Ulysses i koprodukcije s Bitefom. Predstavu koja se bavi životom slavnog boksača Mate Parlova, ali zbog nepostizanja dogovora s njegovim nasljednicima nije mogla nositi njegovo ime, režira Puljanin Aleksandar Švabić. U umjetničkoj ekipi su i Maria Marrković, Davor Sanvincenti, Damir Urban, Staša Zurovac, a glumačku ekipu predvoti Slavko Štimac. Uz iskusnog Zajeca, tekst za ovu dramsku praizvedbu potpisuju i Nataša Rajković (koja je i dramaturg predstave), Aleksandar Radivojević i Dimitrije Kokanov. Kako je to pisati dramu s još tri autora, pitamo Zajeca?
Pisaanje bez pritiska
– Za vrijeme rada na svom dijelu teksta nisam osjećao pritisak zbog činjenice da i drugi autori rade na istom temeljnom materijalu. Naime, svi smo dobili točno određene zadatke i motive te potpuno slobodu, tako da se rad na ovom tekstu nije razlikovao od načina na koji inače pišem svoje tekstove – veli Zajec. A kako je uopće došlo do njegove suradnje s Ulysses teatrom kojeg uspješno vodi glumac i pjesnik Rade Šerbedžija? – U mom slučaju, do suradnje je došlo na direktan poziv redatelja Aleksandra Švabića. Već na prvom sastanku s obzirom na to da se nismo prije poznavali, dojmio me se njegov entuzijazam i energija, tako da nisam puno razmišljao o tome da prihvatim poziv za suradnjom – odgovara Zajec. Koliko pak je njemu bliska sportska i to boksačka tematika budući da se u drami “Buđenje šampiona” radi o životu najpoznatijeg i legendarnog jugoslavenskog boksača Mate Parlova? – Moram priznati da nisam imao previše znanja o boksu, osim preko činjenice da neki od meni dražih sportskih filmova tematiziraju upravo borilačke sportove. Međutim, od velike pomoći su mi bili prije svega dokumentarni filmovi koji se bave djecom i mladima u svijetu borilačkih sportova i boksa – veli Zajec. A da li je bilo potrebno mijenjati tekst drame nakon što obitelj Mate Parlova nije dala dozvolu za korištenje njegovog imena?
Sport kao karika pripadanja
– Ne znam za cjelinu, no moj dio teksta tematizira djetinjstvo Mate Parlova, odnosno trenutak u kojem pridošlica u veliki grad kao svojevrsni autsajder počinje promatrati sport kao kariku pripadanja i samoostvarenja, što je zapravo, uz neke biografske elemente, prilično univerzalna priča
Teatar Ulysses će “Buđenje šampiona” premijenro izvesti 12. kolovoza na tvrđavi Minor na Malom Brijunu Predstava se trebala zvati “Mate Parlov” ali o tome nije postignut dogovor s obitelji
– veli Zajec. A koliko su u hrvatskom suvremenom kazališnom prostoru uopće česte narudžbe kazališnih uprava za dramske tekstove? – U posljednje vrijeme kazališta sve češće angažiraju dramske pisce po pozivu i na taj način proaktivno kreiraju repertoar. Mislim da je to zaista jako dobro – veli Zajec koji radi na Akadmiji dramske umjetnosti u Zagrebu i koji je s velikim uspjehom dramatizirao kompleksni roman Kristiana Novaka “Črna mati zemlja” za Zagrebačko kazalište mladih, a dobio je i niz nagrada za svoje dramske tekstove.
U Beču će biti izložen i Portret umjetnikove supruge, rad slikara Roberta Auera
secesije i to na području slikarstva, skulpture i arhitekture. Puna četiri mjeseca publika će moći usporediti djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera i Karla Molla s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića i mnogih drugih hrvatskih umjetnika. Zanimljive su i usporedbe bečke i zagrebačke arhitekture, i to kroz ostvarenja Otta Wagnera, Josefa Hofmanna i Adolfa Loosa, ali i Vjekoslava Bastla, Aladara Baranyaija ili Viktora Kovačića. Izložba pokazuje i uspon nove generacije slikarica. Tako su Antonija Krasnik i Nasta Rojc učile slikati u Beču, dok je slavna hrvatska slikarica Slava Raškaj također stvarala pod utjecajem bečke secesije. Izložba “Izazovi moderne” bavi se razdobljem Gesamtkunstwerka koji je imao veliki utjecaj i na svakodnevni život imućnijih građana, i to od interijera pa sve do eksterijera, ali i na razvoj građanskog društva. Autori izložbe propituju i moguće usporedbe između bečke zavodnice Alme Mahler i zagrebačke miljenice Ljerke Šram, ali se bave i razlozima velikog uspjeha koji je hrvatski kipar Ivan Meštrović postigao u Beču te mogućnošću da su njegove bečke skulpture odražavale iste tjeskobe koje sadržavaju i poznate i skupocjene Klimtove slike.