POREZ NA NEKRETNINE
Vlada: Troškovi stanova i kuća bit će manji za 80 posto građana
Bangoura: Ovaj zakon dira jedino u što su Hrvati generacijama ulagali Tica: Komunalna naknada nije potaknula rasprodaju pa ne vidim zašto bi porez
Koliki će biti porez na kuće i stanove u kojima vlasnici borave tek povremeno, gradovi i općine propisat će prema odlukama o zonama Javna kampanja pojedinih udruga i javnih osoba protiv poreza na nekretnine trebala bi dobiti i službeni odgovor. Ministarstvo financija pozvalo je medije da im dostave sva svoja pitanja vezana uz porez na nekretnine na koje će dati odgovore, a poreznici dodatno pripremaju i simulacije kojima žele uvjeriti građane da je strah od novog poreza posve neopravdan.
Sto tisuća potpisa protiv
Vlada uvjerava da će za 80 posto vlasnika stanova i kuća davanja vezana uz nekretninu biti manja ili slična kao sada, dok bi 270.000 vlasnika stanova i kuća sagrađenih nakon 1988. godine trebalo plaćati više. Nakon višegodišnjih pokušaja i odustajanja, država se na kraju odlučila za meki pristup oporezivanju nekretnina koji bi u proračune gradova i općina donio 300 milijuna kuna više nego ove godine. U odnosu na kriterije po kojima se računa komunalna naknada, novi će porez razlikovati nekretnine po tome kad su sagrađene, koja im je namjena i stanje. Porez na nekretnine sagrađene do 1971. godine bit će 10 do 20 posto manji od komunalne naknade, od 1971. do 1987. godine isti, dok će za stambeni fond sagrađen od 1988. do 2005. godine biti skuplji 10 posto, a nakon 2006. godine 20 posto! Postojeća komunalna naknada zajedno s porezom na vikendice godišnje donese u lokalne budžete oko 2,1 milijardu kuna. Uvažavajući starost i stanje nekretnine (vila s bazenom i teniskim terenom oporezivat će se 20 posto više, a neuvjetni prostori 20 posto manje), za kuće i stanove u kojima njihovi vlasnici trajno borave ne bi trebalo biti većih novčanih obaveza i neugodnih iznenađenja. No druga će pravila vrijediti za nekretnine koje ne služe za trajno stanovanje, jer je sada komunalna naknada za sve ista. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Zagrebu je, primjerice, gotovo 70 tisuća kuća i stanova u koje, kako su njihovi vlasnici sami istaknuli kod popisa stanovništva, tek povremeno dolaze. U Splitu je takvih oko 12 tisuća stanova, Rijeci 9 tisuća, Osijeku i Zadru blizu 9 tisuća... Porez na kuće ili stanove u kojima vlasnici tek povremeno borave bit će veći nego što je komunalna naknada, a koliki točno, znat će se u zadnjem tromjesečju ove godine kada gradovi i općine donesu odluke o zonama i ostalim parametrima koji su potrebni za provođenje zakona. Porez za legalno iznajmljene nekretnine, bila ona treća, peta ili sedma nekretnina, bit će identičan porezu na nekretninu za trajno stanovanje, dakle isti ili sličan kao i do sada. Druga i svaka iduća nekretnina koje nisu stalno nastanjene, ako u njima ilegalno žive podstanari, oporezivat će se kao da su kuće za odmor i to je jedno od područja gdje se mogu očekivati veća davanja. Veći bi se porez plaćao i za neizgrađeno građevinsko zemljište za koje je izdana građevinska dozvola. Osim udruge Lipa koja je skupila više od sto tisuća potpisa protiv poreza, novi val osporavanja poreza potaknuo je i gradonačelnik Primoštena Stipe Petrina koji je kazao da će pozvati građane na referendum.
Naplata obvezna – svugdje
Za razliku od starih propisa koji su omogućili općinama da ne naplaćuju komunalnu naknadu na svom području, novi zakon o lokalnim porezima, izglasan pred kraj 2016., ne dopušta takvu mogućnost. Porez na nekretnine morat će uvesti i naplaćivati sve lokalne jedinice, a to bi mogao biti poseban problem u napuštenim selima u unutrašnjosti zemlje. Isto tako porez na nekretnine trebao bi se plaćati i na napuštene ili neuvjetne nekretnine pa je i to vjerojatno razlog što općine i gradovi pozivaju građane da im dostave podatke o vlasništvu.
Porez će biti isti iznosu komunalne naknade za kuće i stanove građene od 1971. do 1987. godine Poreznici pripremaju i simulacije kojima žele uvjeriti građane da je strah od poreza suvišan