Otpisi loših kredita nisu zaživjeli jer ih je država zakočila nizom pravila
Manje od pet mjeseci preostalo za provođenje porezno priznatih otpisa – država ih nepotrebno ograničila, a ni banke koje se na to žale ne hrle opraštati dugove
Banke se žale i na formalnu barijeru – ne mogu otpisati dužniku koji ne da pisanu suglasnost. A to se događa zbog straha od oporezivanja Kad je guverner Boris Vujčić krajem 2016. najavio lakše otpise loših kredita i prije iscrpljivanja svih mehanizama naplate, od ovrha i sudskih postupaka do bankrota, u 2017. su se očekivali, ako ne masovni otpisi, a ono barem opipljiviji efekti mjere uvedene izmjenom Zakona o porezu na dobit. Država je bankama za takve otpise zajamčila oslobođenje od poreza na dobit, a dužnici bi lakše servisirali preostali dug. Djelovalo je kao ‘win-win’ situacija. Sedam mjeseci kasnije evidentno je da mjera nije zaživjela, što i ne čudi jer je, čini se, i donesena s figom u džepu.
Zaštita proračunskih prihoda
Država je prilično restriktivno ograničila mogući volumen otpisa, ali ni banke, s druge strane, nisu baš lude za oprostom duga. Mogućnost porezno priznatog otpisa ograničena je na razinu rezervacija s kraja 2015. i dug koji nije obuhvaćen takozvanim “ispravkom vrijednosti” do tog datuma ne može se otpisati, što banke apostrofiraju kao glavnu prepreku masovnijim opraštanjima. Žale se i na formalnu barijeru: ne mogu otpisati dužniku koji za to ne da pisanu suglasnost. A i to se događa, zbog straha od oporezivanja jer se oprošteni dug može tretirati kao prihod, ali i zbog nesuradnje između dužnika i jamaca ili preseljenja u inozemstvo. Ukratko, u bankama tvrde: za neotpisivanje su krivi – propisi. – Banke već dulje vrijeme predlažu nadležnim tijelima pojednostavljenje propisa koji reguliraju otpise potraživanja prema pravnim i fizičkim osobama. Cilj je i da se primjenjuju automatski i za dulje vremensko razdoblje kako bi se što već broj, a time i iznos potraživanja koja odluče otpisati, zaista i dogodio. Za sada su propisi takvi da to onemogućavaju – požalili su se u Hrvatskoj udruzi banaka. U Ministarstvu financija objašnjavaju da je dio loših kredita do 2015. koji nije obuhvaćen mjerom, već tretiran kao porezno priznati rashod jer su za njih izdvojene rezervacije. Sad samo utvrđuju njegov konačni status koji ne umanjuje osnovicu poreza za dobit u 2017. – Cilj je odredbe potaknuti kreditne institucije na otpise za već utvrđena teško naplativa i nenaplativa potraživanja, no ona ne nalaže obvezu provođenja otpisa tijekom 2017. – prebacuju “lopticu” na banke u Ministarstvu financija i dodaju da se kod poduzeća otpisani iznosi uistinu tretiraju kao prihodi i podliježu oporezivanju, dok to kod građana nije slučaj. Zanimljivo je da je Porezna uprava u korespondenciji s bankama kao argument spomenula i očuvanje proračunskih prihoda jer bi se otpisi koji su već iskazani u ranijim rezervacijama na njih odrazili, tako da mjeru nemaju namjeru mijenjati, kao ni regulativu koja se odnosi na pisanu suglasnost dužnika, i to zbog zaštite dužnika.
Propisi restriktivniji od najava
U Erste banci otkrivaju da se od ukupnih otpisa na ovu mjeru kod njih odnosi oko 30%. Smatraju da puni potencijal mjere nije dosegnut, a slična su stava i u RBA. Splitska je banka uopće nije primjenjivala, i to zbog nedorečenosti zakona. Viceguverner HNB-a Damir Odak ističe kako ne primjećuju interes banaka kakav su očekivali da iskoriste ovakvu mogućnost otpisa, ali da i inače banke nerado otpisuju potraživanja. – Prvo, ovi propisi su restriktivniji nego što su bili najavljeni jer je ograničena mogućnost otpisa na razinu rezervacija otprije dvije godine i osam mjeseci, što je, smatram, nepotrebno restriktivno. Drugi je problem što je, vrlo vjerojatno, propis došao malo prekasno: oni klijenti kojima je imalo smisla otpisivati jer bi time postali ponovo poslovno sposobni ili su prošli kroz nekakav predstečaj, ili neki drugi proces, ili su se u konačnici sami izvukli. Jednostavno, čini se da banke više ne vide potrebe za tim – kaže Odak koji primarno govori o tvrtkama jer je kod građana razina neprihodujućih kredita gotovo uvijek bila niža od 10%, što HNB ne smatra sistemskim rizikom. Govoreći o razlozima ograničavanja mjere od Ministarstva financija, ističe da se može raditi i o tome da se poreznici plaše zloupotreba kakve su prije postojale. – Ovaj je propis i uveden jer su neki ljudi davali jedni drugima kredite, čak su i neke banke u tome sudjelovale – pokojne, srećom – i poslije toga ih otpisivale. Umjesto da plaćaju svoje obveze, rješavali bi ih na porezno vrlo efikasan način – kaže viceguverner. – Generalno je država prihvatila naš prijedlog, ali su stavili
Prije listopada neće se znati koliko je otpisa povezano s Agrokorom, a koliko je rezultat mjere
ograničenja koja nisu pomogla efikasnosti mjere. Ne djeluju mi nužna, ali oni vjeruju da jesu. A kako o fiskalnom dijelu znaju više nego mi, vjerujem im – sumirao je Odak. Mjera je jednokratna, primjenjuje se samo u 2017., za realizaciju joj je preostalo manje od pet mjeseci. Posve je jasno da joj je doseg gotovo zanemariv, a koliki je uopće, neće biti moguće procijeniti prije listopada, kad će se znati koliki je dio otpisa bankarskih kredita povezan s Agrokorom.