Otkrivamo: 50 gradova i općina u kojima se više rađa nego umire
Zadar, Metković, Solin, Omišalj, Bol, Čakovec, Voćin...
Hrvatska je zbog iseljavanja od 2011. do 2016. izgubila oko 200 tisuća ljudi
Dijana Jurasić Od ukupno 556 gradova i općina u Hrvatskoj izumire njih 90%, a sve županije su imale prirodni pad stanovnika uz znatne razlike Nečinjenje političkih elita i nebriga za zemlju u kojoj iseljavanje mladih ljudi iz godine u godinu raste, na što kontinuirano, uz demografe, upozorava i predsjednica, i u kojoj više ljudi umire nego što ih se rađa dovelo je do toga da u Hrvatskoj izumiru sve županije i 90% gradova i općina! Od ukupno 556 gradova i općina u samo 50 hrvatskih gradova i općina u posljednjih šest godina bilo je više rođenih nego umrlih, a najveći broj gradova i općina u kojima se više ljudi rađa nego što ih umire nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Zagrebačkoj i Međimurskoj županiji.
Mladi i povoljnije nekretnine
Do tih podataka došao je demograf prof. dr. Nenad Pokos koji je za Večernji list analizirao podatke Državnog zavoda za statistiku od 2011. do kraja 2016. Gradovi i općine u kojima za razliku od ostatka zemlje buja život uglav- nom se nalaze u okolici najvećih gradova ili u turistički razvijenim priobalnim područjima. Oni su pokazatelj da može i mora postojati drugačija Hrvatska, privlačna za život obiteljima s djecom, koja mladima daje perspektivu i posao i ne tjera ih da spakiraju kofere i odu. U okolici velikih gradova danas je više rođenih nego umrlih, tumači Pokos, jer se mlađi stanovnici doseljavaju zbog mogućnosti lakšeg zapošljavanja, ali i zbog nižih cijena zemljišta te nižih troškova života nego u većem gradu. Među velikim gradovima koji proteklih šest godina imaju više rođenih nego umrlih je i Zadar koji je kao peti najveći grad u zemlji u gospodarskom usponu i dobro infrastrukturno povezan s ostatkom zemlje očito privlačan za život obiteljima s djecom. Pozitivan prirodni prirast još imaju i Biograd na Moru i općine u zadarskom gravitacijskom području – Bibinje, Galovac, Pakoštane, Poličnik, Sukošan i Škabrnja, navodi Pokos. Split, drugi naš najveći grad koji je turistički hit posljednjih godina zbog čega su u njemu posljedično visoke cijene nekretnina, nema pozitivan prirodni prirast ni dobru pronatalitetnu politiku pa se dio mladih obitelji zbog visokih cijena nekretnina odselio u obližnje gradiće Solin i Kaštela, te općine Podstrana, Dugopolje i Dugi Rat, koji imaju više rođenih nego umrlih. Primjerice Solin, najmlađi
U blizini Osijeka nema nijednog grada ili općine s pozitivnim prirodnim prirastom Od županija najbolje stoje Međimurska, Grad Zagreb te dalmatinske županije
gradić u Hrvatskoj, poznat je po tome da puno ulaže u sadržaje za djecu i obrazovanje. – Veća dostupnost radnih mjesta, ponajprije u turizmu, uvjetovala je da prirodni pad stanovništva nemaju ni priobalni gradovi i općine, Bol, Konavle, Krk, Makarska, Poreč, Tar-Vabriga, Tučepi i Župa dubrovačka. Nešto južnije, u donjoneretvanskom kraju, ističu se bez prirodnog pada Metković, Opuzen i općina Kula Norinska, ali u interpretaciji tih podataka treba biti oprezan zbog fiktivnog prijavljivanja prebivališta stanovnika iz susjedne BiH, koji na taj način „povećavaju“natalitet tog područja – kaže Pokos. No pitanje je imaju li i Imotski i Zmijavci pozitivan prirast zbog fiktivnog prijavljivanja stanovnika? U okolici Rijeke više rođenih nego umrlih od 2011. do 2016. imali su Kastav, Omišalj i Viškovo, ističe Pokos. U općini Viškovo, u koju su se doseljavali i ljudi iz BiH, posljednjih 20-ak godina stanovništvo se udvostručilo, izdvajaju četvrtinu proračuna za djecu i mlade i mnogi mladi iz Rijeke zbog povoljnijih cijena kvadrata skrasili su se u njemu. Viškovo slovi kao općina s najviše obrtnika i poduzeća na riječkom području, a vrtići, brojni školski i sportski programi, produženi boravak, užine u školi, udžbenici, stipendije, javni prijevoz financirani su ili većim dijelom sufinancirani. Za razliku od okolice Zagreba, Rijeke i Splita, u blizini Osijeka nema nijednog grada ili općine s pozitivnim prirodnim prirastom, napominje Pokos. Ni Zagreb od 2011. do 2016. nije prema Pokosovoj analizi imao pozitivan prirodni prirast iako, za razliku od Splita, puno više ulaže u djecu. No Zagreb ipak demografski dobro stoji i nakon Međimurske županije na drugom je mjestu po vitalnom indeksu (broj živorođenih na 100 umrlih). Posljednjih šest godina na 100 umrlih u Zagrebu je bilo 97,8 živorođenih, izračunao je Pokos. Lani je, primjerice, u Zagrebu rođeno 8120 djece, a umrlo je 8528 ljudi.
Sirota Slavonija
U Međimurskoj županiji koja od svih županija ima najbolji vitalni indeks (99,2 živorođena na 100 umrlih) pozitivan prirodni prirast imaju općine Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Pribislavec u kojima, kaže Pokos, živi relativno velik broj Roma koji su velikim dijelom utjecali i na pozitivan prirodni prirast gradova Čakovca i Murskog Središća, ali i općine Petrijanec u Varaždinskoj županiji. Čakovec je, među ostalim, poznat kao grad kvalitetnih vrtića i dobrog obrazovanja za djecu, a i Mursko Središće izdvaja značajna sredstva za djecu, od sufinanciranja vrtića, sufinanciranje izleta i maturalnih putovanja do besplatnih udžbenika i bilježnica. – Izuzetno nepovoljno je što istočno od zagrebačkog prstena više rođenih od umrlih ima tek pet općina: Andrijaševci, Sikirevci, Strizivojna, Voćin i Vođinci. Zanimljiv je slučaj općine Voćin u Virovitičko-podravskoj županiji koja prirodni prirast bilježi zbog Hrvata doseljenih s Kosova 90-ih godina prošlog stoljeća. Zbog istog razloga i susjedna općina Đulovac u Požeško-slavonskoj županiji ima jednak broj rođenih i umrlih u šest godina. Ako se isključe okolice Zadra, Šibenika (općina Bilice) i Splita, još je nepovoljnije što na području južno od Velike Gorice pa sve do Imotskog i Zmijavaca sve općine i gradovi bilježe pad – kaže Pokos. U ovom desetljeću Hrvatska se suočava s dosad nezabilježenim prirodnim padom stanovništva pa je, kaže Pokos, od 2011. do 2016. zabilježeno 72.188 više umrlih nego rođenih što je posljedica dugotrajnog smanjenja nataliteta, nekoliko jakih iseljeničkih valova i intenzivnog procesa starenja. Kad se tome pridoda da je prema procjenama demografa Hrvatska zbog iseljavanja izgubila od 2011. do 2016. oko 200.000 ljudi, stanje je alarmantno. U razdoblju od 2011. do kraja 2016. sve su županije imale prirodni pad stanovništva, zaključuje Pokos, no među njima postoje znatne razlike pa je relativno najpovoljnije stanje u Međimurskoj županiji, Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.