Drugi smo po siromaštvu u EU, a 12. po visini poreza
Po ekološkim i porezima na potrošnju Hrvatska je rekorder
HDZ u izbornom programu obećao da će u drugoj godini mandata PDV ići na 24, u trećoj na 23 posto, no u smjernicama se to ne vidi Proračun se i ove godine puni bolje od plana pa podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da je država prvi put u novijoj povijesti potrošila manje javnog novca nego što ga je uprihodila što je, očekivano, odmah otvorilo prostor za pitanje zašto Vlada ne pokrene daljnje porezno rasterećenje. Značajniji višak u državnoj blagajni zadnji se put dogodio Borislavu Škegri kad je uvodio PDV.
Stršimo s PDV-om
HDZ je u izbornoj kampanji obećao da će u drugoj godini mandata smanjiti PDV na 24, a u trećoj na 23 posto, no ovo ljeto prihvaćene smjernice za iduće tri godine ne navode takvu mogućnost, a Vlada procjenjuje da će u godinama koje slijede iz godine u godinu prikupljati do dvije milijarde kuna više u odnosu na prethodnu godinu. Zadnji porezni izvještaj Europske komisije iz srpnja 2017. godine pokazuje da Hrvatska kao druga najsiromašnija članica EU zauzima dvanaesto od 28 mjesta po udjelu poreznog opterećenja u svom BDP-u. Umjesto da s godinama pada, porezna je presija u razdoblju od 2005. do 2015. godine u Hrvatskoj rasla za 1,4 posto BDP-a. Istine radi, u tom je razdoblju državni ugriz rastao u ukupno 19 članica EU – najviše u Grčkoj i Portugalu te općenito zemljama koje su se našle u ozbiljnim problemima. Prosječni udio poreza i doprinosa u EU 28 iznosi 38,7 posto BDP-a. Mjereno udjelom u BDP-u, hrvatski porezi i doprinosi nešto su niži od prosječnih – 37,6 posto – no usporedive tranzicijske zemlje imaju manju poreznu presiju, a na tom planu najbolje stoji “obećana” zemlja Irska gdje se kroz poreze i socijalne doprinose prikupi četvrtina tamošnjeg BDP-a. Zbog svoje demokratske tradicije i želje da zadrži sve bitne elemente socijalne države EU tradicionalno jače oporezuje svoje građane i poduzetnike nego što to čini SAD, gdje je presija za 12 postotnih poena niža nego u EU, ili Japanu 7 posto, no među državama je velika razlika u strukturi oporezivanja. Hrvatska je, primjerice, prvak po oporezivanju potrošnje te u udjelu ekoloških poreza (više od 4 posto BDP-a prema prosječnih 2,5%), ali zato smo uz Estoniju i Slovačku na začelju po udjelu imovinskog poreza od svega pola posto BDP-a. Komisija navodi da su na početku 2017. godine samo dvije države, Grčka i Rumunjska, mijenjale osnovnu stopu PDV-a, Grčka ga je dizala s 23 na 24 posto, dok je Rumunjska smanjivala s 20 na 19 posto. Kao rezultat toga, prosječna stopa PDV-a ostala je 21,5 posto, iznad koje značajno strše četiri zemlje: Mađarska sa stopom od 27 posto te Hrvatska, Danska i Švedska koje potrošnju oporezuju s 25 posto. Na drugom su kraju Luksemburg (17%) i Malta (18%). Kad je riječ o oporezivanju plaća, Europska komisija navodi da u prosjeku svaka druga porezna kuna u EU 28 dolazi od poreza na rad – najviše u Švedskoj, Austriji i Danskoj 55 posto – dok se Hrvatska nalazi među šest članica s najnižim pritiskom gdje se od rada prikupi nešto manje od 40 posto ukupnih poreza i doprinosa. No, blagi smo i prema kapitalu – po udjelu poreza na kapital nalazimo se na 26. mjestu.
Treba rasteretiti plaće
Svaka deveta porezna kuna slijeva se u proračune lokalnih jedinica, gotovo trećina u javne socijalne fondove, a 56 posto u središnji državni proračun. Porezna politika u nadležnosti je država članica, ali Europska komisija svake godine daje određene smjernice koje bi vlade trebale slijediti. U posljednjima je Bruxelles sugerirao vladama da bi, nađu li se u situaciji da biraju između nižeg PDV-a i manjeg poreza na plaće, izaberu rasterećenje plaća.
ZDRAVKO MARIĆ Ministar financija Porezni prihodi u 2018. godini projicirani su u iznosu od 74,6 milijarde kuna (+2,5%), ai u idućim godinama očekuje se nastavak rasta prihoda od poreza te su oni za 2019. projicirani u iznosu od 77 milijardi kuna, kaže ministar.