PREMIJEROV UDAR NA MINISTRE
Lovrinčević: Na odgodi poreza na nekretnine profitiraju Istra i Dalmacija, a gubi Slavonija Ivanković: Zašto je Vlada u trgovinskom ratu ostavila Tolušića samog
Lovrinčević: Komunalna naknada za kuću u Slavoniji veća nego za manju vilu na Jadranu
Kalkulira se s odgodom na godinu dana, no ima mišljenja da ova Vlada više neće uvoditi porez
Taj je porez potreban, no isključivo tako da za prvu nekretninu ne bude veći od komunalne naknade
MARUŠKA VIZEK,
Ekonomski institut
Porez na nekretnine greška je vlasti koja nije obrazložila koji su benefiti za građane i koja je svrha zakona
DAVOR HUIĆ,
predsjednik Udruge Lipa
Lokalne vlasti nastavljaju s ustrojavanjem baza podataka koje će iskoristiti da poboljšaju naplatu komunalne naknade Slično kao svojevremeno Zoran Milanović, i Andrej Plenković je na neodređeno vrijeme zaustavio uvođenje poreza na nekretnine. Je li u pitanju pobjeda naroda, HNS-a, Udruge Lipa, Živog zida, zdrave pameti ili bogatih lobija, stvar je interpretacije, no lako je moguće da će oporezivanje nekretnina ostati tabu-tema sve do tamo neke druge Vlade. Još uvijek važeći zakon donosi blagi model oporezivanja po kojemu bi nešto veći porezni teret u odnosu na visinu komunalne naknade pao na bogatije slojeve stanovništva, one koji imaju više nekretnina, iznajmljuju ih ili se te nekretnine nalaze na boljim lokacijama. Vlasnici starijih i nekvalitetnijih nekretnina trebali su od 2018. godine plaćati manje, no do daljnjeg sve ostaje kao i sada. Za sve će se nekretnine plaćati komunalna naknada, porez na vikendice od 18 kuna po kvadratu u općinama i gradovima koji su ga uveli te kao treći namet spomenička renta za nekretnine u povijesnim gradskim jezgrama.
Linić podržao Marića
Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova, kaže da će, dok god se zakonski okvir ne promijeni, gradovi i općine nastaviti s pripremama, što znači da će i nadalje ustrojavati bazu podataka i prikupljati informacije o nekretninama. Po jednima, odgoda bi mogla trajati godinu dana, a to bi vrijeme trebalo iskoristiti za temeljitiju pripremu i edukaciju ili, kako bi to rekao premijer, “pedagogiju”, no ima mišljenja da u drugoj polovici mandata Plenković neće ulaziti u novi rizik. – Ako se zakon promijeni i dođe do odgode, lokalne će jedinice i nadalje nastaviti prikupljati podatke o nekretninama i sve informacije do kojih dođemo iskoristit ćemo da poboljšamo kvalitetu naplate komunalne naknade – ističe Runtić. Osim podataka iz spornih obrazaca koje bi trebali popuniti građani, lokalne su vlasti proteklih mjeseci dobile i brojne snimke terena iz zraka, podatke o legaliziranim nekretninama kao i podatke o nekretninama koje su promijenile vlasnika. Sudeći po komentarima po društvenim mrežama, reakcija većine građana na odluku premijera Plenkovića da odgodi početka oporezivanja je pozitivna. Političke stranke i aktivisti predstavljaju je kao vlastitu pobjedu, dok Zdravko Marić, ministar koji je pripremio porezni paket, o svemu šuti. Od političara Slavko Linić jedini mu je preko medija dao javnu podršku, jer je i sam prošao dug put od najave do povlačenja već pripremljenog zakona. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, podsjeća da su i prijašnje vlade odustajale od svojih planova (Milanovićeva monetizacija autocesta ili promjena Zakona o radu J. Kosor) čime stvaraju dojam nemoći da provedu ijedno imalo nepopularniju mjeru. – Na stranu to bi li te mjere bile ekonomski uspješne ili ne, ova tri slučaja povezuje to da ni u jednoj od njih Vlada nije uspjela uspješno objasniti javnosti koji je cilj tih mjera i kakve bi koristi građani imali. Učinkovita komunikacija posebice je važna kada se pokušavaju provesti nepopularne mjere poput poreza na nekretnine jer, ako nje nema, ne samo da će se od provođenja nepopularne mjere odustati, nego se smanjuje i vjerojatnost da će neka sljedeća Vlada moći takav porez provesti – kaže Vizek. Što se samog poreza na nekretnine tiče, njezin je stav da je on Hrvatskoj potreban, no isključivo na način da visina poreza za nekretninu u kojoj se stanuje ne prelazi iznos komunalne naknade koja se tim porezom zamjenjuje. – Za sve dodatne nekretnine porez bi trebao biti izrazito progresivan kako bi se doista oporezivalo bogatstvo onih koji doista jesu bogati, a sve u svrhu smanjivanja ekonomskih nejednakosti – kaže Vizek. Istovremeno, kako se ne bi povećavalo ukupno porezno opterećenje, trebalo bi proporcionalno smanjiti poreze i/ili doprinose na rad, čime bi se ujedno provela i fiskalna devalvacija koja bi povećala konkurentnost ukupnog gospodarstva. Nadalje, dodaje Vizek, država, odnosno jedinice lokalne samouprave moraju biti u stanju samostalno administrirati navedeni porez umjesto da doista krajnje neprimjerenim dopisima i formularima teret te administra- cije prebacuju na građane. – Mislim da je cijela rasprava trebala početi od toga je li postojeći sustav dobar ili ne? Mislim da većina ljudi misli da sada neće plaćati porez na nekretnine iako ostaje komunalna naknada, spomenička naknada i porez za kuće za odmor. Ako postoji konsenzus da nešto ne valja u postojećem sustavu, tada postoji nada da se stvari mogu popraviti – kaže Josip Tica, profesor s Ekonomskog fakulteta.
Dobro za strance
Ekonomist Željko Lovrinčević tvrdi da komunalna naknada ide u korist bogatijih građana i bogatijih područja pa procjenjuje da će na odgodi najviše profitirati Istra i Dalmacija, a najviše izgubiti Slavonija. Sad se veća komunalna naknada plaća za kuće u Slavoniji nego za mini vile na Jadranu. Korak je to dalje od koncepta poštenja, navodi Lovrinčević, no i on smatra da su administrativne pripreme loše. Odgodi li se zakon, Lovrinčević dodaje da se time propušta prilika da se sredi tržište najma koje djeluje bez jasnog regulatornog okvira. Također, sve više stranaca kupuje nekretnine pa se može dogoditi da njihove matične zemlje ubiru porez na imovinu i prihode koje ostvaruju u Hrvatskoj, a mi to nećemo učiniti.