Demografska obnova
Lani rođeno 241 dijete više nego godinu prije, najviše majki u dobi od 30 do 34 godine
Starije prvorotkinje jedan su od razloga porasta broja carskih rezova kojima je lani završeno 23 posto porođaja U hrvatskim je bolnicama lani rođeno 241 novorođenče više nego godinu prije, podatak je Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji objedinjuje podatke svih bolnica, odnosno rodilišta. Konkretno su 37.493 djeteta živorođena u prošloj godini što je pozitivan pomak u usporedbi sa 37.252 živorođena u 2015. godini. Razlika od 241 više rođene djece velika je vijest s obzirom na najavljivane trendove o neupitnom daljnjem padu broja rođenih koji u nas traje godinama.
Mame u Europi sve starije
Točno polovica svih poroda prošle godine odnosi se na prvorotkinje, a najčešće su rađale žene u dobi od 30 do 34 godine života. Porastao je općenito broj poroda žena u dobi iznad 35, odnosno do 44 godine. Trend starijih rodilja, pa i prvorotkinja aktualan je godinama u nizu europskih zemalja, pa tako i u nas. Odgađanje majčinstva jednostavno je postalo dijelom modernog načina života evidentan i u Hrvatskoj dok broj rodilja mlađe životne dobe i dalje pada. Starije rodilje, štoviše prvorotkinje, ujedno su i jedan od razloga porasta broja carskih rezova kojima je lani završilo 23 posto poroda. Tih 23 posto u realnim brojkama znači da su u bolnicama lani napravljena 8523 carska reza što je deset posto više nego u 2015. godini. – Važno je da je pad broja poroda zaustavljen. Iako ne govorimo o velikoj razlici, važno je da je takav trend u prošloj godini zaustavljen. Što se tiče porasta broja carskih rezova, mora se reći da je tu više faktora zbog kojih raste učestalost, a trebamo očekivati i daljnji porast sljedećih godina. Naime, kako nam stari cijela populacija, tako je sve više i žena starije životne dobi koje se odlučuju za dijete. A može se očekivati da će u rodilištima i ubuduće biti više žena koje su prethodno rodile carskim rezom, a tada se često ponovno odlučuje upravo
Prof. dr. Ratko Matijević: Može se očekivati da će se i dalje sve više žena odlučivati na carski rez Zavod za javno zdravstvo: Lani je zbog krvarenja na porođaju jedna rodilja umrla
na takav način poroda. Situacija je to u cijelom razvijenom svijetu – poručuje prof. dr. sc. Ratko Matijević, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode Kliničke bolnice Merkur. I dalje je postotak carskih rezova u nas niži nego, primjerice, u Češkoj, Austriji, Mađarskoj.
Pravo pacijentice da bira
U svojem objašnjenju ovog podatka HZJZ dio tog porasta povezuje s “tumačenjem prava pacijenata, odnosno utjecajem volje rodilje na odluku o načinu dovršenja poroda te mogućnostima naplaćivanja ovakvih postupaka u privatnim rodilištima čak i onda kada nisu stručno opravdani”. Navode kao jedan od razloga i “povećan oprez struke vezan uz sve češće tužbe za eventualnu stručnu grešku u trudnica s komplikacijama u trudnoći ili porodu i nepovoljnim perinatalnim ishodom”. Prema podacima Zavoda, lani je preminula jedna rodilja zbog krvarenja na porođaju, a glavni uzrok mrtvorođenja u hrvatskim bolnicama komplikacije su u trudnoći, najčešće one s posteljicom i pupkovinom.