Prvi porez rušio Ustavni sud, drugi politika
Vlada je trebala predložiti i novu metodologiju izračuna vrijednosti stanova, kuća i poljoprivrednog zemljišta, ali za to nije bilo – volje
Slovenija je dva puta pokušala uvesti viši porez na nekretnine. Jednom je čak i uspjela, dok joj Ustavni sud nije srušio dijelove zakona. Drugi je put zakonu presudila politička klima, odnosno blizina izbora.
Peticije i prosvjedi
Početkom 2014. uvedeni su novi obračuni i nove stope prema stanju u registru nekretnina. Registar je sastavila Slovenska geodetska uprava, a pri procjeni vrijednosti uzimala se njihova tržišna vrijednost. Kuće i stanovi oporezivali su se stopama od 0,15 posto vrijednosti nekretnine ako vlasnik u njoj živi. Ako je riječ o nekretnini koja je prazna ili je vlasnik iznajmljuje, onda je porez bio 0,5 posto. Za nekretnine vrjednije od 500.000 eura koristi se viša stopa, 0,4 posto, odnosno 0,75 posto ako su prostori u najmu ili prazni. Na poslovne i industrijske objekte bila je određena stopa poreza od 0,45 do 0,75 posto, na poljoprivredne zgrade 0,30 i na obrađena zemljišta 0,15 posto. Slovenci su imali plan u prvoj godini kao osnovicu obračuna uzeti 80 posto procijenjene vrijednosti nekretnine, potom se ona trebala povećati na 90 posto, a 2016. doći na 100 posto vrijednosti nekretnine. Iz registra nekretnina u Sloveniji izuzeti su bili socijalni slučajevi i invalidi koji će plaćati 30 do 50 posto manji porez. Uvođenje poreza odmah je naišlo na brojna negodovanja, potpisivanja peticija i traženje ocjene Ustavnog suda. Na zakon su primjedbe imale i općine kojima je komunalna naknada za građevinsko zemljište donosila velik dio prihoda koji su po novom morale dijeliti s državnim proračunom. Od tog je poreza država očekivala oko 400 milijuna eura godišnje, no Ustavni ga je sud osporio, navevši kako je protivan Ustavu, u dijelu koji se odnosi na valorizaciju, odnosno utvrđivanje vrijednosti nekretnina.
Nema vremena ni volje
Krajem prošle godine slovenska je vlada ponovno aktualizirala porez na nekretnine. Uz prijedlog zakona, vlada je trebala predložiti i novu metodologiju izračuna vrijednosti stanova, kuća i poljoprivrednog zemljišta. No u proljeće ove godine od njega su u vladi odustali ocijenivši da za njegovu operacionalizaciju do sredine iduće godine, kad se očekuju novi izbori, nema dovoljno vremena ni političke volje.