Uvođenje poreza na nekretnine odgođeno je jer priprema nije bila dobra
Kao liberal teži državi sa što manje poreza, ali prihvatljiviji mu je, kaže, sadašnji oblik poreza na nekretnine kao zamjena za neke druge namete nego porez na procijenjenu vrijednost nekretnine kao novi namet
Vlada se zadnjih dana susrela s nizom problema. Odgođen je porez na nekretnine, umalo je došlo do “carinskog rata” sa susjedima zbog odluke ministra poljoprivrede, a premijer je ministrici obrazovanja Blaženki Divjak, koja je došla u Vladu iz kvote HNS-a, poslao jasnu poruku da se ne slaže s njenom idejom da ona bude na čelu Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja. O tome što se događa, kakva je komunikacija između mlađeg i starijeg partnera u Vladi, razgovarali smo s potpredsjednikom Vlade, ministrom graditeljstva i prostornog uređenja te čelnim čovjekom HNS-a Predragom Štromarom.
Izjava premijera Plenkovića da bi bilo najbolje odgoditi porez na nekretnine stigla je iznenađujuće. Kako je došlo do takve odluke i zašto tako naglo?
Ne bih rekao da je odluka donesena naglo. Svaka odgovorna politika prati provedbu planiranih aktivnosti i donosi odluke u skladu s tim. U Vladi smo došli do zaključka da jedan važan dio pripreme nije proveden na zadovoljavajući način, a to je prvenstveno kvalitetno i cjelovito informiranje cjelokupne javnosti, od jedinica lokalne samouprave do građana, pa se na kraju u javnosti stvorilo negativno ozračje iako je riječ o porezu koji ne predstavlja novi namet, nego objedinjuje nekoliko prijašnjih nameta – od komunalne naknade do spomeničke rente.
Je li odluci zapravo “kumovao“prevelik pritisak javnosti?
Zadatak je odgovorne politike slušati stavove i argumente građana, ali i imati jasnu viziju kamo vodi ovu zemlju. U ovom slučaju presudilo je to što je provedba koraka koji prethode uvođenju poreza na nekretnine pokazala da Hrvatska na svim razinama nije spremna za uvođenje tog poreza, ni na razini građana ni na razini jedinica lokalne samouprave.
I što sad, trebaju li građani i dalje popunjavati anketne upitnike koje su dobili i hoće li biti kažnjeni ako to ne učine?
Ni do sada nisu sve jedinice lokalne samouprave imale jedinstven pristup prikupljanju informacija ni identične upitnike, a neke su same prikupljale informacije putem komunalnih redara. U svakom slučaju, siguran sam da nikakvog kažnjavanja građana neće biti, ali isto tako da je svakom gradu i općini u Hrvatskoj u interesu da ima sređeno stanje po pitanju nekretnina na svom području. Sređeni registar nekretnina podloga je za mnoge razvojne procese u jedinicama lokalne samouprave pa vjerujem da će svi gradovi i općine nastaviti raditi na popunjavanju i ažuriranju tih registara, neovisno o odgodi primjene poreza na nekretnine.
Kada se već govori o odgodi, znači li to da držite da Hrvatskoj porez na nekretnine treba i kad bi se on po vama trebao uvesti?
Iako kao liberal težim državi sa što manje poreza i drugih opterećenja za građane i poduzetnike, osobno mi je prihvatljiviji ovaj sadašnji oblik poreza na nekretnine kao zamjena za neke druge postojeće namete nego porez na procijenjenu vrijednost nekretnine kao novi namet. To više što predloženi model omogućava gradovima i općinama da sami odrede visinu iznosa koji građani trebaju platiti te da taj prihod koriste za opći razvoj svojih sredina, a ne samo za razvoj komunalnog gospodarstva.
Što se događa s kurikularnom reformom? Ministrica obrazovanja i premijer očito ne dijele isti stav s obzirom na to da je ministrica kazala da bi ona trebala biti na čelu Posebnog stručnog povjerenstva, a premijer je za opciju da to i dalje bude Dijana Vican?
I premijer Plenković i ministrica Divjak i ja kao potpredsjednik Vlade nadležan za obrazovanje dijelimo isti stav – depolitizacija i reforma obrazovanja nemaju alternativu, to je ključ za uspješniju i sretniju budućnost Hrvatske. Uočili smo neke nelogičnosti i zapreke koje postoje u procesu provedbe, raspravljali smo o tome u stranci i sada se razrađuje prijedlog rješenja kako to ubrzati o kojem ćemo se, u to čvrsto vjerujem, svi usuglasiti.
Nije li to dokaz da ministrica ipak nema odriješene ruke u svom resoru?
Svaki ministar, uključujući i mene, dio je jedinstvene Vlade i mora provoditi politiku Vlade koju zajednički dogovaraju koalicijski partneri. Budući da je provedba strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, a posebno kurikularne reforme, zajednički cilj cijele Vlade, siguran sam da će ministrica Divjak imati dovoljno provedbenih alata u svojim rukama, u skladu s odgovornošću koju je preuzela.
Kako je moguća depolitizacija obrazovanja ako je na čelu Stručnog povjerenstva ministar?
HNS-ova ideja je da se sva tijela za provedbu strategije što više institucionaliziraju te da postoji ravnoteža između odgovornosti i ovlasti, odnosno između prava i obaveza. A koliko je HNS-u stalo do depolitizacije obrazovanja, najbolje pokazuje činjenica da je za funkciju ministra obrazovanja i znanosti predložio nestranačku i stručnu osobu. Da bi se kurikularna reforma kao dio cjelokupne reforme obrazovanja provela i već nagodinu počela s pilot-projektom, bitno je da sustav funkcionira, a na čelu tog sustava, pa samim time i povjerenstva, treba biti osoba koja će zaista punim kapacitetom raditi na tome.
Hoćete li u HNS-u i dalje inzistirati na smjeni D. Vican i što ako premijer na to ne pristane?
Suština nije u smjeni bilo kojeg pojedinca, nego u ustrojavanju modela provedbe strategije obrazovanja koji će omogućiti bržu i efikasniju provedbu kurikularne reforme kao jednog dijela te strategije. Ova reforma nije partikularni interes jedne političke stranke, bilo kojeg pojedinca ili ministra, nego interes Hrvatske, a kad je interes Hrvatske u pitanju, vrlo se brzo u Vladi dogovorimo.
Kakva je uopće komunikacija u Vladi, između velikog i mlađeg partnera?
Sve bolja. Nakon početnog uhodavanja sve kvalitetnije funkcioniramo, temeljeći našu suradnju na izravnom dijalogu, a ne putem medija, na konstruktivnosti i na argumentima u interesu hrvatskih građana.
Kad ste ušli u Vladu, najavljivali ste rješenja za mnoge probleme, pa i za ploču u Jasenovcu, međutim ona je i dalje ondje. Radi li se uopće išta po tom pitanju?
Naravno da se radi i vrlo brzo možemo očekivati cjelovito rješenje koje će imati uporište i u zakonodavstvu. Važno je da imamo takvo zakonski utemeljeno cjelovito rješenje da bismo svi, i građani i državne institucije, znali što je na razini hrvatskog društva u cjelini prihvatljivo, a što nije. To je posebno važno i za buduće generacije, da se odgajaju u duhu otvorenog tolerantnog društva i zdravog domoljublja, a ne u duhu podjela i isključivosti.
Kako komentirate ovogodišnju proslavu Oluje u Kninu?
Bila je to vrlo dostojanstvena proslava koja je pokazala pijetet prema svim žrtvama u Domovinskom ratu. Svakako je to bio pozitivan događaj koji je slavio ljubav prema svojoj zemlji, bez primjesa mržnje prema bilo kome.
Je li Vlada trebala financirati koncert Marka Perkovića Thompsona u Slunju i treba li on biti kažnjen jer je pjesmu Čavoglave započeo pozdravom “za dom spremni”?
Ne vidim ništa sporno da Vlada financira obilježavanje Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja i na drugim mjestima, a ne samo središnje proslave u Kninu. Ali nisam sretan zbog cjelokupnog ozračja u Slunju, a posebice zbog opetovanog izvikivanja parole “za dom spremni”. Ponovit ću, tom i takvom izričaju nije mjesto u javnom prostoru i time se Hrvatskoj samo nanosi zlo.
Problem Vladi zadaje i carinski rat sa susjedima. Kako gledate na potez ministra Tolušića i je li točno da mu je prijetila smjena?
Vjerujem da je ministar Tolušić imao najbolje namjere zaštititi domaće proizvođače, ali mu očito suradnici nisu dovoljno dobro pripremili mjere jer nisu imali u vidu i hrvatske izvoznike. U svakom slučaju, to ne bih zvao carinskim ratom, nego prije nesporazumom za koji vjerujem da će u cijelosti biti riješen idućih dana.
Jeste zadovoljni razvojem situacije u koncernu Agrokor?
Jesam, prvenstveno zbog činjenice da se kriza iz koncerna Agrokor nije prelila na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, zahvaljujući političkoj stabilnosti kojoj smo pridonijeli ulaskom u Vladu. Vjerujem da će i daljnji proces konsolidacije i restrukturiranja Agrokora ići u željenom smjeru i sačuvati nekoliko desetaka tisuća radnih mje-
Vjerujem da je ministar Tolušić imao najbolje namjere zaštititi domaće proizvođače, ali mu očito suradnici nisu dovoljno dobro pripremili mjere prema susjedima jer nisu imali u vidu i hrvatske izvoznike, ali nazvao bih to nesporazumom, a ne carinskim ratom