Komunalna naknada je namjenski prihod, a porez nije

U raspravi o porezu na nekretnine koriste se dva pojma – “komunalna naknada” i “porez na nekretnine”. Komunalna naknada je u naravi pristojba kojom se financira obavljanje komunalne gospodarske djelatnosti, uređene Zakonom o komunalnom gospodarstvu: odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i krematorija, a na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (JLS) građenje i održavanje objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, financiranja gradnje i održavanja javnih građevina sportske i kulturne namjene te poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu JLS-a. Komunalna naknada bi se trebala utvrđivati tako da se unaprijed utvrde troškovi obavljanja komunalnih gospodarskih djelatnosti od javnog interesa i razdijele, po određenim kriterijima na obveznike komunalne naknade. U naravi, obveznici komunalne naknade su vlasnici određenih nekretnina. Komunalna naknada je pristojba kojom se financira obavljanje određenih gospodarskih komunalnih djelatnosti od javnog interesa, djelatnosti koje su Ustavom RH dodijeljena u nadležnost JLS-a. Komunalna naknada je namjenski prihod koji se može koristiti samo za financiranje predmetne komunalne gospodarske djelatnosti. Porez je ne namjenski prihod proračuna JLS-a i troši se sukladno pozicijama proračuna. Primjerice porez na vikendice je u naravi porez na nekretnine koji se uredno ubire za kuće i stanove koji se ne koriste stalno nego povremeno. Novim zakonom o lokalnim porezima uvodi se porez na nekretnine: stambeni prostor za trajno stanovanje, garaže, kuće (stanove) za odmor, stambeni prostor za iznajmljivanje, pomoćne prostorije (nadstrešnica, konoba, ljetna kuhinja, spremište) te prostore u kojima se obavlja određena poslovna djelatnost. Logično je zaključiti da će porez na nekretnine, koje do donošenja ovoga Zakona nisu bile predmet oporezivanja, predstavljati novi izdatak poglavito za vlasnike stanova u kojima oni stalno borave. Primjerice, njemačkim Zakonom o porezu na nekretnine uređen je postupak utvrđivanja jedinstvene vrijednosti predmetne nekretnine (osnovice za razrez poreza), obvezujuća porezna stopa u promilima koju JLS može samostalno povećati. Porez na nekretnine nije funkcija programa obavljanja komunalnih gospodarskih djelatnosti od javnog interesa (koeficijenta boda B) nego funkcija jedinstvene vrijednosti nekretnine koju porezna uprava samostalno utvrđuje. Jedinstvena vrijednost predmetne nekretnine nije tržišna vrijednost nego administrativno utvrđena vrijednost. Možebitno bi bilo razumno unaprijediti financiranje određenih komunalnih gospodarskih djelatnosti od javnog interesa, proširenjem obveznika plaćanja komunalne naknade i učinkovite kontrole planiranih i realiziranih troškova. Zadržati porez na nekretnine koje se trajno ne koriste u sadašnjem obliku (vikendice) a porez na nekretnine, koje se trajno koriste, urediti na razini nekih država članica EU i uskladiti s platežnim mogućnostima vlasnika hrvatskih nekretnine.