Tko može do subvencija i imaju li one smisla?
Cilj je Vlade subvencioniranim modelom pomoći građanima u stambenom zbrinjavanju. No, kredit se mora uzeti na najmanje 15 godina, a država pomaže samo prve četiri
Nakon duljeg vremena došlo je do veće potražnje, i to u istočnom dijelu Zagreba. Rezultat toga je rast cijena na tom području
Potkraj kolovoza trebalo bi početi subvencioniranje stambenih kredita kojima Vlada želi olakšati stambeno zbrinjavanje otplatom dijela stambenog kredita. Osim toga, puno se priča o najavljenom porezu na nekretnine. U situaciji u kojoj se građane potiče na kupnju nekretnina i istodobno najavljuju novi nameti na nekretnine, istražili smo kakva je situacija na najvećem domaćem tržištu nekretnina, zagrebačkom.
Tko sve može konkurirati
No, vratimo se subvencioniranim kreditima o kojima se posljednjih tjedana ne prestaje govoriti. Država je osigurala 17,5 milijuna kuna za subvencije, što će biti dostatno za kupnju, procjenjuju stručnjaci, oko 1000 nekretnina. Najviša kamata koju poslovne banke u ovom modelu mogu imati je 3,75 posto, a da bi uopće mogli konkurirati za subvencioniranje, građani trebaju zadovoljiti određene uvjete. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji nisu stariji od 45 godina te koji, kao i njihovi izvanbračni partneri, supružnici ili neformalni životni partneri, u vlasništvu nemaju nekretninu, odnosno koji u vlasništvu imaju samo jednu nekretninu ali je prodaju radi kupnje veće. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće odnosno za gradnju kuće čija cijena s PDVom ne prelazi 1500 eura po kvadratu. Cijena može biti veća, ali se u tom slučaju njezina razlika neće subvencionirati. Osim za kupnju prve kuće ili stana, subvencija se može dobiti i za kupnju većeg stana. Manji stan mora biti jedina nekretnina i mora biti prodan u roku od dvije godine. Ograničen je i ukupan iznos kredita, i to do maksimalnih 100 tisuća eura. Stambeni kredit može biti veći od tog iznosa, ali se neće subvencionirati. Također, rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Da pojasnimo što to znači – tom mjerom olakšat će se otplaćivanje stambenog kredita prve četiri godine tako da će država preko APN-a bankama uplaćivati pola iznosa mjesečne rate. Pogledamo li situaciju na zagrebačkom tržištu, uočit ćemo zanimljiv trend, da je potražnja veća od ponude, što znači da cijene – rastu.
Kuće i dalje stagniraju
Najveća godišnja promjena zabilježena je u Novom Zagrebu gdje su cijene nekretnina u godinu dana narasle za 6,4 posto. U zapadnom dijelu Zagreba cijene stanova bilježe najmanje promjene, a tijekom srpnja bile su 2,9 posto više nego u istom mjesecu lani. Prosječna tražena cijena stanova u tom je dijelu grada iznosila 1513 eura po kvadratu. U istočnom dijelu grada, cijene su na godišnjoj razini porasle za četiri posto, te su tijekom srpnja u prosjeku iznosile 1576 eura po četvornom metru. Osim porasta cijena stanova, u tom je dijelu Zagreba zabilježen i znatan porast potražnje. Najviše se traže i nedostaju dvosobni, trosobni i veći stanovi dobrog rasporeda prostorija. U centru grada prosječna tražena cijena iznosi 1991 euro po kvadratu, a taj je iznos 5,8 posto veći nego u istom mjesecu lani, te 4,5 posto veći nego 2015. godine. S druge strane, događa se pomalo apsurdna situacija – sve više građana kupuje nekretnine ne bi li se bavilo apartmanskim poslom. Trenutačno je ponuda i preraskošna jer se za turistički najam nudi više od 3000 stanova, a prije četiri godine bilo ih je 250. Kuće, koje se u pravilu prodaju slabije od stanova iako su im kvadrati jeftiniji, i dalje bilježe pad. Prosječna tražena cijena za kvadrat kuće je 1207 eura. Razlog tome je velika kvadratura kuća, ali i zastarjeli način gradnje odnosno “godina proizvodnje”. Kupci koji žele kupiti kuću traže one manje kvadrature i modernog dizanja, po mogućnosti novogradnje na dobroj lokaciji, a bitni su im i čisti dokumenti kako bi mogli kupovati kreditom.
Građani kupuju nekretnine kako bi ih mogli iznajmljivati, sada je u Zagrebu više od 3000 stanova za dnevni najam, a prije četiri godine bilo ih je 250