Više od 20 posto alergičara dobije astmu
I privatni vlasnici dužni su ukloniti ambroziju sa svog zemljišta ili će platiti kaznu
Alergije pogađaju više od 30% stanovništva, a 25% mladih ima neku alergiju, što znači da od njih pati oko 1,2 milijuna ljudi u Hrvatskoj Koncentracija peluda ambrozije počela je rasti iz dana u dan. Korov koji spada među najjače prirodne alergene vrhunac cvatnje doseže od sredine kolovoza do rujna. Uklanja se s javnih površina, ali dužni su ga ukloniti i vlasnici sa svojih privatnih zemljišta. U suprotnom mogu biti novčano kažnjeni u iznosu od 500 kuna za privatne osobe do 200 tisuća kuna za pravne osobe.
Mobilna aplikacija
Naredba Ministarstva poljoprivrede o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije na snazi je već 10 godina. Obvezuje na uništavanje i suzbijanje tog korova sve privatne vlasnike i korisnike obrađenog i neobrađenog zemljišta te sve koji upravljaju javnim površinama, znači jedinice lokalne samouprave i njihova komunalna poduzeća, da taj korov uklone s (ne)obrađenih poljoprivrednih površina, iz vrtova, s livada, oranica, iz šuma, s vodotoka i kanala, površina uz prometnice, željezničke pruge i uz šumske puteve te iz gradskih parkova i javnih površina. Više puta godišnje, agrotehničkim, mehaničkim i kemijskom načinom i o svom trošku. Za nepridržavanje te naredbe prijave se mogu podnijeti komunalnom redaru odnosno poljoprivrednoj, fitosanitarnoj ili šumarskoj inspekciji. Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju uz podršku JGL-a pokrenulo je lani i javnozdravstvenu akciju “Alergični na alergije”. Omogućili su mobilnu aplikaciju uz pomoć koje je dovoljno pametnim telefonom snimiti ambroziju, a aplikacija će fotografiju s točnom geolokacijom ucrtati na interaktivnu kartu Hrvatske, koja se tako popunjava s lokacijama na kojima ambrozija raste. Registrirali su više od 1200 lokacija.
Pulmološka obrada
Alergije pogađaju više od 30% stanovništva, a 25% mladih ima neku alergijsku bolest, što znači da od njih pati oko 1,2 milijuna ljudi u RH. Pelud invazivnog korova ambrozije posljednjih desetljeća sve više izaziva alergijske reakcije: šmrcanje, suzenje i svrbež očiju te njihovu upalu, pečenje, curenje i svrbež nosa te kihanje, kašalj i otežano disanje. – Oko 20 posto pacijenata s alergijskim rinitisom dobije astmu. Pacijenti godinama vuku rinitis, a onda u periodu polenizacije, bilo breze u proljeće ili ambrozije u ovo doba, počnu osjećati simptome donjih dišnih putova: teže podnose napor, osjećaju “sviranje” u prsima i noću ih budi nedostatak zraka. Tada ih naručujemo u pulmološku ambulantu na obradu pluća koja potvrdi ili isključi astmu – opisuje dr. Saša Srića, pulmolog i internist iz Kiničke bolnice za plućne bolesti Joranovac. U alergijskih tegoba koriste se antihistaminici i nazalni kortikosteroidi te pomaže i morska voda u spreju te fiziološke otopine. Lani je polenizacija breze bila izrazito jaka pa je najviše pacijenata pomoć tražilo u proljeće, a ambrozija nije izazvala toliko problema. Ove je godine polenizacija breze bila slaba, ali se očekuje znatno više problema zbog ambrozije.
Dr. Srića: Pacijenti godinama vuku rinitis, a onda se kod nekih jave simptomi astme Nadzor vode komunalni redari, poljoprivredna, fitosanitarna i šumarska inspekcija