Trsje za palmu – zamjena nekretnina za spas hrvatskog turizma

onda, da prostite, seru li ga seru - žali se u kamere gospođa u Vodicama, čudeći se koloni turista koji po suncu, na plus 35, lutaju po gradu i traže smještaj. Bilo kakav. Sila mjesto ne bira. Priča se da su popunjene sve garaže, kotlovnice i sušare pršuta. Gosti iz Francuske leže i gledaju kako se iznad njih klate krasni komadi mesa kao mobili iznad dječjih krevetića. I taj se pogled dodatno naplaćuje. Mobil s tri pršuta 10 eura, onaj s pet 20. To je samo za gledanje, a ako će se i rezati, onda je jedna feta jedan euro. Na plaži kao u saborskom restoranu, čovjek na čovjeku. Navodno se kuju planovi da od iduće sezone gosti više neće moći biti u horizontali. Ležanjem se zauzima previše prostora, a čovjek se po izlasku iz mora može osušiti i “stojećki”. Kvadrat po turistu, pisat će u općinskoj odluci o turističkom redu. Dovijaju se, iz dana u dan, novih načina kako pristojno odvratiti goste od dolaska, ali uzalud. Samo dolaze i traže još. Uglavnom, Jadran je preplavljen turistima, a domaćini postavljaju pitanje - kako dalje? Po najavama Ministarstva turizma stječe se dojam da na Jadranu trenutno ljetuje cirka 300 milijuna turista koji zagorčavaju život domaćem stanovništvu. I logično, domaći se bune, pa tinja nešto što se stručno zove turistofobija. Kako u Ministarstvu najavljuju da će se u iduće tri godine u hotelima ponuditi i do 40.000 novih soba i 30.000 mjesta u kampovima, red je da se i ponudi neko rješenje za stanovnike najugroženijih turističkih odredišta. Ako možemo ubaciti bubicu u uhu, na zapadu postoji nešto što se zove “home exchange”. To je nešto kao onaj TV show “Mijenjam ženu”, ali za kuće i stanove. Stanovnici iz Istre, Kvarnera i Dalmacije koji ljetni odmor žele provesti u miru, mogli bi na tjedan ili dva zamijeniti svoj životni prostor za neki mirniji kutak u Zagorju, pod trsjem, ili Slavoniji, i tako osloboditi dragocjeni obalni prostor. S druge strane, Podravci i Međimurci koji ljeti maštaju o prenapučenim plažama, bit će sretni zbog besplatnog ljetovanja pod palmom u Šibeniku. Win-win situacija. Čak i samo s tim domaćim snagama rasteretili bi se resursi i smirili živci, a zašto se ne mijenjati i sa strancima, pa ljetovati besplatno negdje u Bavarskoj? Usput bi tamo posjetili djecu i rodbinu. Valjalo bi čim prije krenuti u pripremu terena za sezonske migracije. Vlasnici nekretnina za početak trebaju samo ispuniti formulare o kvadraturama kuća i stanova te ih dostaviti svojim gradskim ili općinskim upravama, koje će podatke proslijediti Vladi. A Vlada će već znati što dalje.