KAKO JE 107 ŠIŠMIŠA IZ VRLOVKE STALO NA KRAJ PROJEKTU OD MILIJUN EURA
ISPADA DA SU TI MALI SISAVCI VAŽNIJI OD GRAĐANA KAMANJA, KAŽE NAČELNIK
Općina nema utjecaj na to što se događa s Vrlovkom. Ali se uredno od nas traži da plaćamo struju, vodu i sve ostalo
Moramo poštovati odluke. Razumijemo i općinu, ona ima drukčije želje. No, treba pronaći kompromis, kaže D. Spudić iz JU Natura Viva
Iako najmlađa i najmanja općina u Karlovačkoj županiji, sa samo 1200 stanovnika, Kamanju nikada nije bio problem privući novac iz fondova EU. Radili su to vrlo uspješno i prije nego što smo ušli u EU, ali i danas. Toliko uspješno da su 2007. godine stekli naslov najbolje općine u EU, jer su uzeli najviše novca po stanovniku. Stoga ne čudi da se, nakon što je Javna ustanova za zaštitu prirode Natura Viva, preko Ministarstva zaštite okoliša, i s općinom Kamanje kao partnerom, bez problema kandidirala i dobila čak 3,2 milijuna kuna za projekt uređenja špilje Vrlovke. To je uključivalo uređenje platoa iznad špilje kako bi se ondje mogle održavati radionice, postavljanje informativne ploče, uređenje špilje, postavljanje posebne, ekološki prihvatljive rasvjete, novih putova s ogradama i još mnogo toga. No, nije sve tako glatko prošlo.
Prvo spominjanje 1928.
– Smisao je cijeloga projekta, što smo naveli i u projektnoj dokumentaciji, da špilja bude otvorena za posjetitelje. Planirano je oko tisuću posjetitelja mjesečno. Naime, cilj je, i zbog toga EU i daje novac, da se dio uloženog vrati, da se, uz uvjet očuvanja okoliša, špilja eksploatira. Vrlovka je zapravo temelj na kojem Kamanje želi razvijati turizam, zamislili smo angažman lokalnih OPG-ova koji bi mogli prodavati svoje proizvode, uredili bismo restoran, u mjestu sobe za spavanje... Planirano je da se posjetitelji, pogotovo školarci, koji bi, kao i nekad, dolazili iz svih krajeva Hrvatske, upoznaju s povijesnom, prirodnom i arheološkom vrijednosti špilje. No, kada smo sav posao po projektu napravili, ušli smo u EU. A EU donio je direktivu o šišmišima i srušio nam cijeli projekt – priča nam Damir Mateljan, načelnik Kamanja. Kaže, umjesto da tijekom ljeta Vrlovka vrvi od posjetitelja, da plato iznad bude pun gostiju, oni imaju zaključana vrata i lokot na bravi na ulazu u Vrlovku! U Vrlovci živi skupina šišmiša, njih 107. Šišmiša je u njoj bilo i 1928. kada je špilja prvi put uređena i otvorena za javnost. Područje Vrlovke odavno je bilo naseljeno, pronađeno je nekoliko grobova iz razdoblja od prvog do petog stoljeća. Neprocjenjivu važnost ima keramička bočica stara oko 4500 godina; visoka je devet centimetara, oblik joj je bikoničan, smeđe je obojena i ima urezane motive. Ispunjena je bijelim prahom drobljenih školjaka. Pripada lasinjskoj kulturi i vremenu kad nastaje i vučedolska golubica. Toliko je jedinstvena da je i na grbu općine. Sve otad špilja služi za vjerske obrede ili skrivanje od napada. – I sve to vrijeme ljudi nisu ugrožavali šišmiše, svi zajedno žive u suživotu. No, po direktivi o šišmišima, taj se suživot mora ponovno istražiti, zbog čega je određena stroga zaštita šišmiša pa je špilja već godinama zatvorena za javnost. Već je to suprotno onome što smo projektom dogovorili. A kada je nadzor šišmiša završen, stručnjaci su došli do zaključka da posjetitelji, da ne bi uznemiravali šišmiše, u špilju mogu ući samo jedan mjesec u godini, od sredine svibnja do sredine lipnja, i to samo od 17 do 20 sati! To je apsurdno, pa gdje toga ima. I tko to samo u to vrijeme može doći u špilju; učenici sigurno ne. Uz to, općina, koja je jedan od nositelja projekta, nema utjecaj na sve što se događa s Vrlovkom. Najave posjetitelja idu peko Javne ustanove Natura Viva koja upravlja lokalitetom, mi i ne znamo kada će i tko doći, ali se uredno od nas traži da plaćamo struju, vodu i sve ostalo. Sve što smo imali u uvjetima, mi smo ispunili; sve je uređeno, a ispada da ništa od toga ne možemo koristiti jer direktiva o šišmišima to ne dopušta. Ispada da se više brinemo o šišmišima nego o ljudima koji žive u Kamanju. Ozbiljno razmišljam o tome da zbog svega općina tuži županiju, nadležno ministarstvo, ali i EU zbog direktive o šišmišima, jer ovo je jedini slučaj u Europi da se zbog te direktive potpuno zatvara neka špilja – ljutito dodaje Mateljan. Po podacima Nature Vive, u mjesec dana koliko je špilja bila otvorena ove godine, posjetilo ju je 112 osoba, mahom školarci. Po rezultatima nadzora, špilja tijekom ljeta mora biti zatvorena kako se ne bi ometalo šišmiše koje nose mlade. Tijekom zime ih se, pak, ne smije uznemiravati jer spavaju. No, Mateljan ne pristaje na takve argumente, kaže da u špilji Veternici ima više šišmiša nego u Vrlovci, ali ondje su posjeti dopušteni. – Kamanje je mala općina i netko je na njoj odlučio brusiti zube, što je neprihvatljivo. Hrvatskom biospeleološkom društvu, koje
Keramička bočica stara je 4500 godina, visoka je devet centimetara. Pripada lasinjskoj kulturi i vremenu vučedolske golubice
provodi nadzor, cilj je, izgleda, potpuno zatvoriti špilju. Mogu onda nadzirati i stanovništvo, pa će vidjeti da nas je sve manje. Ako to ikoga uopće zanima – ironičan je Mateljan. Dodaje kako mu nije cilj uznemiravati šišmiše, kaže i da odlično surađuje s Naturom Vivom, ali da nadležni moraju naći bolje rješenje kako bi se zadovoljili zahtjevi i planovi općine i Vrlovka turistički valorizirala te zaštitila njezina bioraznolikost odnosno šišmiši.
“Općina ima arheološki plato”
– Dobili smo nedavno iz fondova EU, u suradnji s općinama iz Slovenije, još tri milijuna kuna za uređenje i prezentaciju arheološkog parka iznad Vrlovke, dakle do sada smo ukupno za uređenje špilje i okoliša dobili gotovo milijun eura, a ne možemo u Vrlovku! – dodaje načelnik Kamanja. Darka Spudić, ravnateljica Javne ustanove Natura Viva, za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Karlovačke županije, kaže kako je direktiva ugrađena u hrvatsko zakonodavstvo i obvezujuća je za Hrvatsku. – Činjenica je da je ova javna ustanova projekt kandidirala i dobila od Svjetske banke 1,75 milijuna kuna za uređenje posjetiteljske infrastrukture prije ulaska u EU te da su se pravila promijenila. Dakle, odgovorni smo za sve radnje, pa tako od nadležnih tijela moramo ishoditi i odgovarajuća dopuštenja za posjete. U suprotnom, činimo prekršaj. Nadzor je za sada pokazao da se može neometano ući u špilju u vrijeme kada su šišmiši vani, dakle prije ljeta, te možda u rujnu, prije njihova zimskog sna. To moramo poštovati. Razumijemo i općinu, ona ima drukčije želje. No, moramo pronaći kompromis. Općina može razvijati turističku mrežu na arheološkom platou iznad špilje cijelu godinu. Možda tijekom godina nadzor pokaže da će se špilja moći posjećivati i dulje vrijeme u godini – kaže Darka Spudić.