Lijevim aktivistima smeta i Kolumbo
Protivnici rušenja spomenika kažu kako je riječ o neizostavnom dijelu povijesti
Sporni pilot Italo Balbo poginuo je početkom Drugog svjetskog rata u borbama kod Libije
Posljednja u nizu spornih statua ona je posvećena letu talijanskog pilota Itala Balba koju je gradu Chicagu darovao Benito Mussolini Silvije Tomašević U valu prosvjeda u Sjedinjenim Američkim Državama protiv statua na kojima su, kako neki smatraju, politički nekorektni ljudi ili su pak neprikladni darovatelji tih statua, mogli bi biti srušeni spomenici i Kristoforu Kolumbu u New Yorku kao i starorimski stup posvećen talijanskom avijatičaru Italu Balbu u Chicagu koju je 1934. tome gradu u saveznoj državi Illinois poklonio tadašnji talijanski premijer Benito Mussolini. Statua u Chicagu sastoji se od stupa starog više od dvije tisuće godina, iz vremena Rimskog Carstva, kakav je npr. posvećen Trajanu, a koji se nalazio u Ostiji.
Prijateljstvo Italije i SAD-a
Postolje je posvećeno Balbu koji je 1933. godine preletio Atlantik od Rima do Chicaga te je sudjelovao i na Svjetskoj izložbi koja se te godine održavala u Chicagu na temu tehnoloških inovacija. U to vrijeme odnosi između Italije i SAD-a bili su dobri, a Balbov let zrakoplovom slavljen. Statua se nalazi u Burnham Parku, koji ide sve do jezera Michigan, gdje je 2008. Barack Obama slavio svoju pobjedu na američkim predsjedničkim izborima. Na postolju statue piše: “Fašistička Italija uz pokroviteljstvo Benita Mussolinija predstavlja Chicagu u znak sjećanja na Balbov let na jedanaestu godišnjicu režima.” Skupina prosvjednika prije nekoliko dana tražila je uklanjanje statue. Vođa prosvjednika John Beacham zatražio je ne samo rušenje statue nego i promjenu imena ulice iz Balbo Drive u ime protagonistice borbe za prava Afroamerikanaca Ide B. Wells. Inače, Balbo je poginuo na početku Drugog svjetskog rata pogođen talijanskom protuavionskom vatrom u Libiji. Kada je SAD ušao u Drugi svjetski rat, postavilo se pitanja uklanjanja “fašističkog” spomenika u Chicagu, ali tada nije bio smatran političkim simbolom, već spomenom na most između dvaju naroda. Talijansko-američke udruge u Illinoisu, dakako, protive se uklanjanju spomenika. Čini se da će o sudbini tog spomenika odlučivati gradsko vijeće Chicaga u rujnu.
Nasilan prema domorocima
No i statue pomorca Kristofora Kolumba, koji je 1492. otkrio Ameriku, klimaju se. U SAD-u ima više statua posvećenih Kolumbu, ona u Baltimoreu u državi Maryland, podignuta 1792., godine uništena je udarcima čekića. Sada je pod upitnikom i ona u New Yorku. Kolumbu se spočitava da je bio nasilan prema urođenicima kada se iskrcao na američku obalu. U Detroitu u državi Michigan prosvjednici su crnim platnom prekrili Kolumbov spomenik iz 1910. i uz znak šake pokreta Black Power tražili uspostavu “naše povijesti”. U Houstonu u državi Texas statua je bila premazana crvenom bojom krvi. U Oberlinu u državi Ohio gradsko vijeće donijelo je odluku kojom se ukida Columbus Day, koji se slavi svakog drugog ponedjeljka u listopadu, a ove će godine to biti 9. listopada. Statue Kolumbu su “pod optužbom” u Lancasteru (Pennsylvania), Columbusu (Ohio) i San Joseu (Kalifornija), gdje je još 2001. jedna osoba htjela čekićem uništiti statuu uz poklič: “Ubojico!” Čovjek je uhićen i kažnjen sa 66 tisuća dolara za obnovu statue.