Stručnjaci: Pojmovi majka i otac ne mogu se izbrisati zbog političke korektnosti
Rodna ideologija
Dijana Jurasić Sa zaštitom prava transrodnih osoba u nekim zemljama zamjenjuju se termini majka, otac, muž, žena neutralnima kao roditelji, supružnici U eksperimentu “Nema više dječaka i djevojčica: mogu li djeca biti rodno slobodna?” britanskog dr. Javida Abdelmoneima, žena govori dječaku od jedva godinu dana: “Sophie, želiš li lutku?” i stavlja mu je u krilo. Dijete lupka prstima po lutki, a volonterka kaže: “Ti si dobra djevojčica.” Ne zna da je Sophie dječak Edward, odjeven u haljinicu, pa kaže dr. Javidu: “Mislim da Sophie najviše voli ružičastu lutku.” Mala Marnie postaje Oliver. Odjenuli su je kao da je dječak pa mu volonterka nudi igračke za dečke.
Eksperiment na BBC-ju
Scene iz eksperimenta na BBC-ju snimljene su, navode, da se zapitamo stereotipiziramo li rodno djecu i je li naš odnos prema dječacima i djevojčicama razlog rodne neravnopravnosti muškaraca i žena. No, eksperiment otvara i neka znanstvena, sociološka i etička pitanja. Teoretičari rodne ideologije drže da se ljudsko biće rađa definiranog spola, ali rodno neutralno i poslije se socijalizira u muškarca ili ženu. No, bili muškarci, žene ili neutralnog spola, jesmo li ono što mislimo da jesmo u glavi? Na pitanje postoje li razlike između muškog i ženskog mozga, akademik Ivica Kostović i znanstvenik priznat u svijetu za pitanja razvitka ljudskog mozga uzvraća: – Ako svaka stanica mozga ima receptore za seksualne hormone i ako se mozak seksualno diferencira u maternici već iza 10. tjedna trudnoće, jasno je svim znanstvenicima da u interakciji mozga s hormonima, posebno u hipotalamusu, postoje razlike između muškog i ženskog mozga. No, ne možete ni za jedan mozak na magnetskoj rezonanci sa sigurnošću reći ovo je muški, ovo je ženski. Pedijatri znaju da se djevojčice rođene prijevremeno i s hipoksijom lakše oporavljaju od dječaka zbog povoljnijeg djelovanja estrogena. Postoje razlike između muškog i ženskog mozga u debljini korteksa, seksualnoj diferencijaciji mozga, a iz toga kakva je interakcija hormona i mozga proizlaze i razlike između muškog i ženskog mozga – kaže Kostović. Na upit kako će se ponašati djevojčica ako joj se govori da je dječak i da više voli muške igračke, Kostović odgovara: – Mozak ima genetski uvjetovano ustrojstvo, ali neuronske mreže mu rade u interakciji s okolinom. Ako se djevojčici govori da je dječak i da više voli muške igračke, osobito do 4. godine, ona će u to povjerovati i promijeniti ponašanje jer još nema potpunu svijest o sebi, ni o svom spolu. Mozak 7-godišnjaka, moj i vaš je rezultat interakcije genetski naslijeđenog mozga s okolinom u koju spada majka, obitelj, društvo, moralne norme, škola, vojska, religija. Prof. Aleksandar Štulhofer lani nam je rekao da je pitanje roda pitanje društvene ravnopravnosti muškaraca i žena, a ne dovođenje u pitanje muškog ili ženskog identiteta, biološki i kulturno definiranog, jer bi to bila znanstvena besmislica. Rod u društvenim znanostima ne negira spol jer se ljudi rađaju, genetski, hormonalno i anatomski kao žene ili muškarci uz malobrojne iznimke, ali se, kazao je, razlikuju rodne uloge muškaraca i žena od kulture do kulture. No, mali broj transrodnih osoba ne osjeća se dobro u svom spolu, koji najčešće promijene. Transrodna djeca rano pokazuju da se ne osjećaju dobro u svom spolu. Dječji psihijatar Nenad Jakušić kaže da dječaci žele odijevati haljine, igrati se lutkama, a djevojčice se ponašaju kao dečki, žele i piškiti kao oni. – Kao što transrodnoj djeci nije dobro braniti odjeću i igračke suprotnog spola, ne bi bilo dobro ni da se djeci nameću igračke suprotnog spola i djevojčice odijeva u odjeću za dječake i obrnuto jer bi ih to zbunjivalo i nije dobro za njihov razvoj – kaže Jakušić.
Treba naći alternativu
No, ne znači da su djeca kad pokažu interes za igračke oba spola transrodna. Paralelno sa zaštitom prava transrodnih osoba i drugih manjina u nekim zemljama administrativno se zamjenjuju termini majka, otac, muž, žena neutralnima kao roditelji, supružnici. Britanskim liječnicima skreće se pažnja da ne koriste pojmove rođeni dječak ili rođena djevojčica i da koriste termin trudna osoba. – Treba medicinski i pravno zaštititi transrodne osobe pažljivo uravnotežujući njihova prava s pravima drugih pojedinaca. Zakonodavac pri pravnom uređenju njihovih prava mora biti oprezan da ne ugrozi prava drugih. Kad se radi o transrodnoj djeci, najvažnija je njihova dobrobit, no olakšavanje prepoznavanja transrodne djece ne bi trebalo dovesti do zbunjivanja o identitetu djece za koju to nije potrebno. Politička korektnost ne smije biti jedini razlog brisanja pojmova majka i otac iz državnih matica. Treba uzeti u obzir antropološke, psihološke i društvene posljedice tih promjena. Ne postoji nijedan opravdan razlog da se svakom čovjeku uskrati dio njegova identiteta, a to su pojmovi otac i majka, već treba naći alternativne načine iskazivanja roditelja za djecu čiji su roditelji transrodni – zaključuje prof. obiteljskog prava Aleksandra Korać Graovac.