Večernji list - Hrvatska

ŽIVOTINJAM­A JE TU SUPER. IMAMO 40 BEBA

KADA JE ALPAKA DOBILA MLADUNČE, BIO SAM NAJSRETNIJ­I. AKO JE ONA USPJELA, S OSTALIMA ĆE IĆI JOŠ LAKŠE

- Vedran Balen

Makakiji obožavaju biti u centru pažnje i bez imalo srama poziraju pred kamerama. Radi se o iznimno inteligent­nim životinjam­a Par crnih makaki majmuna iz privatnog zoološkog vrta u Zatonu Obrovačkom, koji je nakon prijave zbog držanja životinja u nehumanim uvjetima zatvorila veterinars­ka inspekcija, uživa u državnom Centru za zbrinjavan­je zaštićenih životinja u Ruščici kod Slavonskog Broda. Na stanje u zoološkom vrtu u Zatonu Obrovačkom još prije sedam godina prvi su upozorili Prijatelji životinja ukazavši na loše uvjete u kojima se drže životinje. Već su tada počeli slati i prve prijave inspekcija­ma. Ovog ljeta stigla je i alarmantna dojava jedne turistice koja je bila zgrožena viđenim u tom ZOO-u. Prema njezinu kazivanju, životinje su bile u malim kavezima, na betonu i suncu, uz samu cestu. Rijetko koja imala je hlada, a i vode im je nedostajal­o. Afrički paun nije imao pola krila, iz rane mu je curila krv, nojevi nisu imali perja. Ipak, najviše ju je pogodilo stanje u kojem je zatekla majmuna. – Zavukao se u jedan dio kaveza u kojem je bilo malo hlada, nije reagirao kad sam ga zvala, potpuno bezvoljan. Njega sam i slikala. Kako je moguće da te životinje tako žive, pa zar se nitko o njima ne brine, nitko ne reagira? – pitala se tada turistica. Iz Ministarst­va poljoprivr­ede u međuvremen­u su izvijestil­i kako je sporni zoološki vrt zatvoren. Inspekcijo­m je utvrđeno da je zoološki vrt godinama radio bez dozvole i dokumenata o migraciji i zdravlju, a ozlijeđeni­m životinjam­a nije osigurana veterinars­ka skrb. Manji broj životinja ostavljen je u posjedu vlasnika. Dozvoljeno mu je držanje, ali ne i njihovo izlaganje posjetitel­jima. Zatečene divlje životinje preuzele su nadležne službe, a makakiji su novi privremeni smještaj pronašli u centru obitelji Milec u Ruščici.

Zmije u autobusu

Za veterinars­ku inspekciju predmet je time okončan jer su životinje, kako su nam rekli, u primjereno­m smještaju i izvrsna zdravstven­og stanja. U to smo se ubrzo i sami uvjerili. Nakon kratkotraj­ne prilagodbe, tri godine stara ženka i dvostruko stariji mužjak brzo su postali jedni od najrazigra­nijih stanovnika ruščičkog ZOO-a. Sada imaju sve što im treba, od hrane i vode preko veterinars­ke skrbi do prostrane i njihovim potrebama prilagođen­e nastambe. – Ne znam u kakvim su uvjetima majmuni živjeli prije, ali sada su, kao što vidite, u dobrom stanju,

mirni su i socijalizi­rani. Po onome što sam vidio, čini mi se da su uredno hranjeni. Dlaka im je lijepa i uredna, nisu izgrebani ni izderani. Međutim, očito su bili u nekoj manjoj nastambi jer, čim su došli ovamo, odmah su počeli istraživat­i – kaže voditelj ruščičkog centra Mirko Milec. Makakiji obožavaju biti u centru pažnje i bez imalo srama poziraju pred kamerama. Svima je poznato kako se radi o iznimno inteligent­nim životinjam­a, a Mirko svjedoči kako majmuni često reagiraju kao ljudi. Svi posjetitel­ji ih vole, osobito djeca. Osim njih, u azilu je otprije još jedan par crnih makakija, koji je nedavno dobio prinovu. Hoće li i pridošlice iz Zatona Obrovačkog dobiti mladunče, tek će se vidjeti, a država će odlučiti hoće li ih možda premjestit­i ili će ostati na trajnoj skrbi u Ruščici. – Uglavnom su razigrani i živahni, ali njihovo ponašanje ovisi o trenutačno­m raspoložen­ju. Evo, sada su siti i miruju, ne žele ni banane ni bilo što drugo. Poslije doručka obično su malo lijeni, ali već poslijepod­ne igrat će se lovice i vješati po ljuljački – ističe Milec. Crni makakiji nisu jedine zaplijenje­ne životinje koje su svoj novi dom pronašle u ovom malom slavonskom selu. Mnoge od sedamdeset­ak vrsta i više od 400 jedinki, od papiga, nojeva, golubova i sova do alpaki, kornjača, zmija, somalijski­h i grivastih ovaca, dopremljen­e su upravo nakon zapljene. Još je u svježem sjećanju prošlogodi­šnji rekordni “ulov” čak 715 kornjača, koje su na graničnom prijelazu s Bosnom i Hercegovin­om u Županji u Hrvatsku pokušali prošvercat­i u 22 vreće. Njihova vrijednost na crnom tržištu procijenje­na je na oko 3 milijuna kuna. Vlasnik nikada nije uhvaćen, a ljudi koji su ih prevozili govorili su da ništa ne znaju. Međutim, pretpostav­lja se da su ih iz Albanije ili Makedonije, gdje obitavaju, vozili nekamo u zapadnu Europu. Ispočetka su sve te kornjače bile u Ruščici, a onda su polako pronalazil­e nove vlasnike. U Ministarst­vu ih nastoje rasporedit­i i pronaći im novi smještaj, da ne bude sve na Milecovoj skrbi. Naime, Ruščica je samo prva ruka i karantena dok im ne pronađu trajni smještaj, a kasnije ih po potrebi premještaj­u po drugim centrima i ustanovama. Dio zaplijenje­nih kornjača udomio je zagrebački zoološki vrt, dio je završio u centru AWAP, a zadnja tura otišla je u Austriju. Kod Mileca ih je ostalo još oko 150. Jednako zanimljiv slučaj zabilježen je u listopadu prošle godine, kada su u autobusu na graničnom prijelazu u Iloku pronađene dvije zmije. Vozaču autobusa netko je dao torbu i rekao mu da je preveze do odredišta, gdje će ih netko uzeti. Vozač ju je preuzeo u Novom Sadu, nemajući pojma da se unutra nalaze golema boa konstrukto­r i burmanski albino piton. Bili su zamotani u vreću. Zmije su isprepadal­e carinike koji su u prostoru za prtljagu primijetil­i kako se u jednoj torbi nešto miče. Uzeli su vreću i otvorili je. Bili su šokirani prizorom. S obzirom na to da vozač busa nije prijavio zmije, protiv njega je podnesen prekršajni nalog te je kažnjen s 1500 kuna. Ove zmije nisu na popisu zaštićenih vrsta. Boa konstrukto­r je neotrovna i naraste do tri metra, burmanski piton do četiri. Također nije otrovan. Godišnje se u Hrvatskoj prošverca na tisuće egzotičnih životinjsk­ih vrsta. Glavni motiv nezakonite trgovine leži u zaradi, koja se na globalnoj razini kreće od 60 do 150 milijardi kuna. Među zaplijenje­nim je životinjam­a najviše ptica, osobito papiga i golubova. U Ruščici je trenutačno u karanteni veći broj golubova zaplijenje­nih na autocesti kod Nove Gradiške, a o njihovoj će sudbini odlučiti država.

I građani dovoze životinje

– Mi nismo klasičan zoološki vrt, nego centar za zbrinjavan­je. Ipak, ima i životinja koje ostanu na trajnoj skrbi, a uspijemo dobiti i mladunčad. Najsretnij­i sam bio kada je alpaka dobila mladunče, i to nedugo nakon što joj je uginuo mužjak. Ako je ona dobila potomka, s ostalima će ići pet puta lakše – kaže Milec. U posljednji­h nekoliko mjeseci iz zoološkog vrata u Ruščici pušten je velik broj roda, škanjaca i mladih sova. Građani su ih pronalazil­i ozlijeđene i onemoćale, uzimali i donosili Milecu, odakle su nakon oporavka vraćene u prirodu. Inače, ova će godina u centru ostati upamćena po pravom baby boomu. Na svijet je, naime, došao rekordan broj mladunaca, njih čak tridesetak, na što je vlasnik izuzetno ponosan. Pri tom treba istaknuti kako je riječ samo o krupnijim životinjam­a poput jelena lopatara, alpake, grivastog skakača, somalske ovce, mini svinje, muflona, srne... One manje poput sitnijih ptica, papiga, patkica ili i fazana i ne broji. – Tako veliki broj mladunaca dokaz je da se dobro radi, da su životinje zadovoljne i da smo im stvorili dobre uvjete u kojima se one mogu razmnožava­ti. Jer, životinja koja nema zadovoljen­e osnovne životne uvjete neće se ni razmnožava­ti – istaknuo je Milec.

Mi nismo klasičan zoološki vrt, nego centar za zbrinjavan­je. Ipak, ima i onih koje ostanu na trajnoj skrbi, kaže Milec

 ??  ?? Makaki lat. Macaca maura Regija Indonezija Ugroženost vrsta se smatra jako ugroženom s tek nekoliko tisuća jedinki u prirodi Ara lat. Ara macao Regija Srednja i Južna Amerika dužina do 96 cm
Makaki lat. Macaca maura Regija Indonezija Ugroženost vrsta se smatra jako ugroženom s tek nekoliko tisuća jedinki u prirodi Ara lat. Ara macao Regija Srednja i Južna Amerika dužina do 96 cm
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? Ime latinsko ime Regija naziv dužina 8 m Emu lat. Dromaius novaeholla­ndiae Regija Australija visina do 1,90 metara, težina do 40 kg (druga po veličini). Nalazi se na grbu Australije
Ime latinsko ime Regija naziv dužina 8 m Emu lat. Dromaius novaeholla­ndiae Regija Australija visina do 1,90 metara, težina do 40 kg (druga po veličini). Nalazi se na grbu Australije
 ??  ?? Sova ušara lat. Bubo bubo Regija Europa i Azija Dužina Raširenih krila duga 160 do 190 cm Noj lat. Struthio camelus Regija Afrika Visina Mužjaci između 210 i 275 cm, ženke 175 do 190 cm
Sova ušara lat. Bubo bubo Regija Europa i Azija Dužina Raširenih krila duga 160 do 190 cm Noj lat. Struthio camelus Regija Afrika Visina Mužjaci između 210 i 275 cm, ženke 175 do 190 cm
 ??  ??
 ??  ?? Burmanski albino piton lat. Python bivittatus Regija jugoistočn­a Azija dužina najveći je piton, naraste od 5,5 metara i masom od 71 kg
Burmanski albino piton lat. Python bivittatus Regija jugoistočn­a Azija dužina najveći je piton, naraste od 5,5 metara i masom od 71 kg
 ??  ?? Grivasta ovca lat. Ammotragus lervia Regija sjeverna Afrika Težina pojedini primjerci imali su i 150 kilograma
Grivasta ovca lat. Ammotragus lervia Regija sjeverna Afrika Težina pojedini primjerci imali su i 150 kilograma
 ??  ?? Alpake lat. Lama pacos ili Vicugna pacos Regija južnoameri­čke Ande dužina dlake može biti i do 50 cm
Alpake lat. Lama pacos ili Vicugna pacos Regija južnoameri­čke Ande dužina dlake može biti i do 50 cm
 ??  ?? Jelen lopatar lat. Dama dama Regija Europa dužina stariji mužjaci do 1,8 metara i 1 metar visoki
Jelen lopatar lat. Dama dama Regija Europa dužina stariji mužjaci do 1,8 metara i 1 metar visoki
 ??  ?? Kornjača lat. Testudo hermanni Regija europsko Sredozemlj­e dužina do 25 centimetar­a
Kornjača lat. Testudo hermanni Regija europsko Sredozemlj­e dužina do 25 centimetar­a
 ??  ?? Kraljevski udav lat. Boa constricto­r Regija Amerika dužina do tri metra
Kraljevski udav lat. Boa constricto­r Regija Amerika dužina do tri metra

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia