BDP ispod očekivanog Hrvati sve više troše, ali su podbacili investicije i izvoz
BDP-u najviše pomogla 3,8% veća potrošnja kućanstava
Prvo polugodište donijelo blago usporavanje, za razliku od ostalih tranzicijskih država čija je ekonomija znatno ubrzala
ljubica.gataric@vecernji.net Nakon povećanja od 2,5% u prvom kvartalu, BDP je u drugom kvartalu ubrzao rast na 2,8%, no očekivanja su bila da će rasti znatno iznad 3%. Do tog iskoraka nije došlo jer je ojačao uvoz, dok su investicije i izvoz dobacili manje nego u prvom kvartalu. Ministar financija Zdravko Marić vjeruje da će u trećem tromjesečju “imati nešto bolje i kvalitetnije brojke ispred sebe” koje će opravdati Vladinu procjenu rasta BDP-a u ovoj godini od 3,2 posto. HNB također očekuje da će drugi dio godine biti bolji te će pogurati rast BDP na godišnjoj razini na 3 posto, dok su ostali domaći makroekonomisti smanjili očekivanja na 2,7 do 3%. U prvoj polovici godine hrvatsko je gospodarstvo raslo 2,7 posto, što je iznad prosječnog rasta u EU i eurozoni, ali znatno ispod ostvarenja ostalih tranzicijskih država unutar EU10 – počev od Slovenije, preko Češke i Poljske do Baltika. Njihove su ekonomije u prvom polugodištu ove godine ubrzale na 4,2% s prošlogodišnjih 2,6%, dok je, usprkos dobrim turističkim brojkama, ukupna hrvatska ekonomija blago usporila s 2,8% na 2,7%. Zvonimir Savić, analitičar HGK, kao dobar znak izdvaja što se ovakvo kretanje BDP-a odvijalo u uvjetima kreditnog razduživanja svih sektora, odnosno približne stagnacije kreditnih plasmana prema stanovništvu, a prema zadnjim raspoloživim podacima za travanj, nastavljeno je i smanjivanje razine bruto inozemnog duga. – Tako se aktualni rast ostvaruje na zdravijim temeljima – kaže Savić. Inače, investicije u bruto fiksni kapital usporile su s godišnje stope rasta od 5,4 posto u prvom kvartalu na 3,2% u drugom. Jednako tako, doprinos robnog izvoza povećanju obujma BDP-a spustio se s 14,9 posto iz prvog kvartala na 4,3 posto od travnja do kraja lipnja. – Moguće je da je usporavanje dijelom podržano odgodom investicija u određenim kompanijama zbog situacije oko i u koncernu Agrokor te učinkom baznog razdoblja – prokomentirali su iz RBA. Prehrambena industrija vezana uz Agrokor vjerojatno nije uspjela nadoknaditi izvoz u susjedne države koji im je na svojim policama osiguravao taj koncern. Najviši doprinos povećanju BDP-a dala je 3,8 posto veća potrošnja kućanstava, što je najviša stopa od prvog tromjesečja 2008. godine.
Ministar financija vjeruje da će godinu završiti 3,2% u plusu, drugi predviđaju 2,7-3%