U Meki dva milijuna vjernika
Hadž je preduvjet za ulazak u raj – tko obavi hadž ne čineći grijehe i prijestupe, vratit će se čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila, kaže Muhamed
Džihadisti Islamske države i hadž smatraju grijehom te su najavili, ako ikada osvoje Meku, da će ukloniti crni kamen – simbol hodočašća Počelo je veliko hodočašće muslimana hadž u sveti grad Meku u kojoj se očekuje više od dva milijuna hodočasnika. Odlazak na hadž predstavlja posljednji od pet stupova islama. Svaki musliman, ako mu dopuštaju prilike i sredstva, mora jednom u svom životu hodočastiti. Obred hadža odvija se svake godine, u razdoblju od 8. do 12. zul-hidždžea, posljednjeg mjeseca lunarne godine. Hadž predstavlja jedan od najbrojnijih skupova na svijetu.
Brišu se grijesi
Riječ hadž znači cilj, svrha, namjera. Sa stanovišta islamskog vjernika to je namjera i putovanje u Meku s ciljem obavljanja određenih obreda, u određeno vrijeme i pod određenim uvjetima. Onaj koji može otići na hadž, a to ne učini, nikada neće, kažu, ući u raj. Zbog toga je hodočašće u Meku za muslimane od krucijalnoga značaja, a odvija se u više etapa u središtu prvog svetog grada islama i okolici. S platoa Velike džamije (svete džamije) sa sedam minareta hodočasnici se slijevaju pješice prema Kabi, kubičnoj konstrukciji prekrivenoj teškim pokrovom od crne svile,
Muslimani iz čitavog svijeta mole se krećući prema Kabi (crnoj građevini u obliku kocke – glavnom svetištu islama) i oko nje hodočasnici rade sedam ritualnih krugova, što iznosi oko tri kilometra. sa stihovima iz Kurana izvezenim zlatnim nitima. Muslimani iz čitavog svijeta mole se krećući prema Kabi i oko nje hodočasnici prave sedam ritualnih krugova, što iznosi oko tri kilometra. Vjernici će potom u Minu, pet kilometara istočno od Meke, gdje se okupljaju stotine tisuća hodočasnika prije nego se u četvrtak u zoru krenu uspinjati na brdo Arefat, što je središnja točka hodočašća. Hadžom se, po vjerovanju muslimana, brišu grijesi i ulazi u dženet (raj). “Tko obavi hadž ne čineći pri tome grijehe i prijestupe, vratit će se čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila”, navodne su riječi poslanika Muhameda.
Stižu i Iranci
Među hodočasnicima ove godine očekuju se i Iranci koji su 2016. bili odsutni zbog političkog sukoba između Saudijske Arabije i Irana koji je nastao zbog pogibije šijitskog imama Nimra al-Nimra. Naime, nakon pogubljenja Nimra, sve veći politički pritisak na države koje se protive politici Saudijske Arabije radio se upravo preko hadža. Iran je zatražio od UN-a da sveti grad Meka dobije poseban status poput onog kakav ima i Vatikan i da na njega ekskluzivno pravo ne polaže Saudijska Arabija. Iran se ove godine pridružio Kataru, koji je zbog prekida odnosa sa Saudijskom Arabijom dobio minimalan broj hodočasnika. Zanimljivo je da teroristička organizacija Islamske države smatra hadž grijehom i zabludom te su najavili kako će, ako ikada osvoje to svetište, ukloniti crni kamen, simbol hodočašća.
Svaki musliman, ako mu dopuštaju prilike, mora jednom u životu hodočastiti ovamo