Osim o uplatama, visina mirovine ovisi i o prinosu fonda
Koliko će rasti vrijednost novca uplaćenog za mirovinske doprinos u obveznim mirovinskim fondovima ovisi o prinosu fonda i riziku koji je svaki član preuzeo izborom jedne od tri kategorije. Kao što je poznato, novac iz pet posto mirovinskog doprinosa koji se uplaćuje iz bruto plaća zaposlenih akumulira se na osobnim računima u obliku obračunskih jedinica. Hoće li obračunska jedinica vrijediti manje ili više ovisi o prinosu fonda. A prinos ovisi o rastu ili padu vrijednosti financijske imovine u fondu.
VRIJEDNOST JEDINICE
Dakle, ovisno o tome raste li ili pada vrijednost obveznica, dionica i druge financijske imovine u vlasništvu fonda, vrijednost obračunske jedinice također raste ili pada. To znači da će se na vašem računu u obveznom mirovinskom fondu nalaziti iznos koji ste bili obvezni uplatiti uvećan za iznos ostvaren kao rezultat ulaganja obveznog mirovinskog fonda. Ako u međuvremenu iz nekog razloga prestanete uplaćivati doprinose u obvezni mirovinski fond, iznos koji ste do tada uplatili i dalje se ulaže na financijskim tržištima za vaš račun, bez obzira na to što nema daljnjih uplata. I tako sve do trenutka umirovljenja. Prinos fonda zato je u izravnoj vezi s izborom jedne od tri kategorije mirovinskog fonda i mirovinskog društva koji upravlja fondovima budući da fondovi imaju različite strategije ulaganja u odnosu na rizičnost i ograničenja ulaganja.
ZAJAMČENI PRINOS
No, valja naglasiti kako se svakomu članu jamči prinos u visini referentnoga prinosa odgovarajuće kategorije mirovinskih fondova, umanjenog za 12 postotnih bodova u mirovinskome fondu kategorije A, šest postotnih bodova u mirovinskome fondu kategorije B te tri postotna boda u mirovinskome fondu kategorije C. Ako je prosječan godišnji prinos mirovinskoga fonda kroz razdoblje od prethodne tri kalendarske godine manji od zajamčenoga prinosa, mirovinsko će društvo mirovinskomu fondu uplatiti razliku do zajamčenoga prinosa iz jamstvenoga pologa. Ako to nije dovoljno, razlika će se isplatiti iz temeljnoga kapitala mirovinskog društva do najviše 50 posto temeljnoga kapitala mirovinskog društva.