Poslodavci slave, radnici najavljuju niz štrajkova
Predsjednik je iskoristio ustavno pravo da dekretom mijenja zakone
Radi se o ukupno pet dekreta koji će omogućiti ministrima da provedu promjene bez rasprave i glasovanja u parlamentu Reforma izuzetno rigidnog francuskog radnog zaonodavstva prvi je veliki potez predsjednika Emmanuela Macrona. Predstavljajući svoje reforme kazao je kako “želi osloboditi energiju koju radna snaga ima u sebi”. – Zemlja time okreće novu stranicu nakon tri desetljeća vladavine zakona koji su bili kruti i nedjelotvorni – kazao je Macron naglasivši da su nove mjere krajnje konkretne i da zasijecaju vrlo duboko u sektor zakonodavstva koji pokriva kompletnu sferu rada i radnih prava.
Ambiciozno, ali pravedno
Jedna od zanimljivosti vezana uz tu reformu je to da je Macron posegnuo za dekretima, ustavnom ovlasti koju ima predsjednik, ali koja je izuzetno rijetko korištena. Radi se o ukupno pet dekreta koji će omogućiti ministrima da provedu promjene bez rasprave i glasovanja u parlamentu. I predsjednik Macron i premijer Edouard Phillipe reforme opisuju kao ambiciozne, izbalansirane i pravedne, a kao glavni cilj ističu smanjenje broja nezaposlenih (trenutačno ih ima 9,5 posto - a Njemačka samo 4 posto), dinamiziranje tržišta rada, ali i povećanje konkurentnosti. Obojica smatraju da je brza promjena radnog zakonodavstva apsolutni prioritet zato što “Francusku što prije treba postaviti na zdrave temelje”. Iako je Macron od samoga početka svoje predizborne kampanje najavljivao tu reformu, na njoj je počeo raditi prije tri mjeseca, kad su počele intenzivne konzultacije s poslodavcima, sindikatima i drugim organizacijama koje oku-
mjera nalazi se u pet dekreta kojima Macron želi potaknuti socijalni dijalog i smanjiti nezaposlenost za 2,5 posto do 2022. godine stranica dosad je imao komplet zakona koji se izravno tiču rada i zapošljavanja. Macron to želi pojednostaviti
pljaju zaposlene. Ministrica rada Muriel Penicaud kaže da se razgovaralo jako puno, više stotina sati, a da je rezultat tih razgovora sažet na 200 stranica dokumenata koji sadržavaju konkretne mjere koje će pomoći da se francusko radno zakonodavstvo prilagodi svijetu koji se u tom pogledu intenzivno mijenja. I premijer Phillipe i ministrica Penicaud kažu da se ni jedan od tih pet dekreta ne smije promatrati odvojeno od druga četiri zato što čine jedinstvenu i smislenu cjelinu. Reakcije velikih francuskih sindikata su raznolike, ali uglavnom negativne (neki ovu reformu nazivaju “Macronovom neolibaralnom revolucijom”) dok poslodavci slave “Macronovu hrabrost”. Iako vodstva sindikata kažu da se s njima zaista intenzivno razgovaralo, predsjednici dvaju velikih sindikata, Radničke snage i CFDT-a, kazali su da neće sudjelovati u prosvjedima najavljenim za 12. rujna iako su nezadovoljni činjenicom da Macron i njegova vlada nisu u obzir uzeli sve prijedologe koje su im sindikati dali. No čini se da su ipak spremni vladi dati još jednu šansu. No lider krajnje ljevice Jean-Luc Melenchon za 23. rujna najavio je prosvjede i nada se da će upravo oni biti ključni događaj za okupljanje kritične mase protivnika.
Vlada je tri mjeseca vodila intenzivne pregovore s radnicima i poslodavcima Lider krajnje ljevice Melenchon za 23. rujna najavljuje prosvjede
Podrška 90 posto
Dosad su svi pokušaji reforme radnog zakonodavstva neslavno propadali, no komentatori tvrde da Macron ima puno veće šanse da provede te reforme od njegovih prethodnika. Pokušaj bivšega predsjednika Françoisa Hollandea neslavno je propao nakon masovnih štrajkova koji su zbog toga pokrenuti. Mediji kažu kako je Macron za ove promjene dobio mandat na predsjedničkim, ali i na parlamentarnim izborima, na kojima je neočekivano osvojio većinu. Istraživanje mišljenja javnosti provedeno nakon najave reformi pokazalo je da 90 posto Francuza smatra da se radno zakonodavstvo mora što prije reformirati. No ipak, njih 60 posto kazalo je da su zabrinuti zbog onoga što je Macron predložio.